Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je vlade širom svijeta da način na koji reaguju na rast cijena energije i hrane može imati dugoročne posljedice po stabilnost ekonomija, javne finansije i inflatorna kretanja.
U novoj analizi ekonomisti MMF-a ističu da aktuelni rast cijena energenata, potaknut geopolitičkim tenzijama i poremećajima na tržištima nafte i gasa, predstavlja klasičan negativan šok ponude koji istovremeno podiže inflaciju i usporava ekonomski rast.
Fond upozorava da pokušaji da se rast cijena u potpunosti “zamrzne” kroz opšte subvencije ili administrativne mjere mogu donijeti kratkoročno olakšanje, ali dugoročno stvaraju fiskalne pritiske, narušavaju tržišne mehanizme i često dodatno podstiču potrošnju energije.
Umjesto širokih i neselektivnih intervencija, MMF preporučuje preciznije i vremenski ograničene mjere koje ciljaju najugroženije slojeve stanovništva. U fokusu su direktni novčani transferi i korištenje postojećih sistema socijalne zaštite, koji bi trebali ublažiti udar rasta cijena bez stvaranja novih distorzija na tržištu.
Ekonomisti MMF-a posebno naglašavaju da su domaćinstva s nižim prihodima najizloženija, jer najveći dio budžeta troše upravo na osnovne potrebe poput hrane i energije, pa ih inflacija nesrazmjerno pogađa.
Kada je riječ o poslovnom sektoru, Fond preporučuje privremene mjere podrške likvidnosti, uključujući kreditne garancije i poreska rasterećenja, ali uz izbjegavanje direktnih i dugotrajnih subvencija koje mogu opteretiti budžete država.
U zaključku MMF poručuje da bi ekonomske politike u narednom periodu trebale biti pažljivo odmjerene, ciljane i vremenski ograničene, uz postepeno povlačenje mjera kako bi se izbjeglo dugoročno narušavanje stabilnosti i tržišne ravnoteže.
