Bosna i Hercegovina ulazi u završnu i najosjetljiviju fazu evaluacije međunarodnog tijela MONEYVAL, koje procjenjuje usklađenost države sa standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Prva odluka očekuje se već 8. maja, dok će konačan epilog biti poznat u junu, kada se donosi formalna odluka o statusu zemlje.
Prema dostupnim informacijama, preporuka ekspertske grupe koja završava svoj izvještaj ove sedmice mogla bi biti negativna, što bi značilo ozbiljan korak ka ponovnom stavljanju BiH na sivu listu.
Ključni nedostaci u ispunjavanju obaveza
Iako su određeni zakonski akti formalno usvojeni, međunarodni evaluatori i dalje ukazuju na niz nedovršenih tehničkih obaveza. Među njima se posebno izdvaja uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Federaciji BiH, koji predstavlja jedan od ključnih zahtjeva u okviru reformskog paketa.
Taj segment reforme još nije u potpunosti implementiran, što se u procesu evaluacije tretira kao ozbiljan nedostatak institucionalne spremnosti. Istovremeno, u drugom entitetu slični mehanizmi su već ranije uspostavljeni, što dodatno naglašava neujednačen tempo reformi unutar države.
Od tehničkih standarda ka operativnoj kontroli
Novi pristup MONEYVAL-a sve manje se oslanja na formalno usvajanje zakona, a sve više na njihovu stvarnu primjenu. To znači da se od BiH ne traži samo normativno usklađivanje, već i dokaz da institucije dosljedno provode propise u praksi.
Takav pristup značajno pooštrava kriterije i otežava ispunjavanje obaveza, posebno u sistemu u kojem je institucionalna koordinacija već godinama jedan od najvećih izazova.
Mogući ulazak na sivu listu i posljedice
Ukoliko preporuka krajem maja bude negativna, vrlo je izvjesno da će i konačna odluka u junu potvrditi isti ishod, s obzirom na to da se u velikoj većini slučajeva završna odluka usklađuje sa preporukom ekspertske grupe.
Stavljanje BiH na sivu listu imalo bi višestruke posljedice. Građani bi se mogli suočiti s otežanim međunarodnim finansijskim transakcijama, dok bi bankarski sektor bio pod dodatnim nadzorom. Posebno bi pogođeni bili građani koji rade ili žive u inostranstvu, kao i njihove porodice u BiH.
Privreda bi, s druge strane, mogla osjetiti pad interesa stranih investitora, dok bi međunarodne finansijske institucije uvele strožije uslove poslovanja. Takođe, očekuje se i povećanje troškova zaduživanja države na međunarodnom tržištu.
Dugotrajan proces izlaska sa liste
Iskustva drugih zemalja pokazuju da boravak na sivoj listi može trajati godinama, a proces skidanja zavisi od dosljedne implementacije akcionih planova i funkcionalnosti institucija.
Za BiH bi to značilo dug period reformi i pojačanog međunarodnog nadzora, bez garancije brzog povratka u standardni finansijski režim.
Bosna i Hercegovina se nalazi pred dvostepenim međunarodnim testom: preliminarnom preporukom u maju i konačnom odlukom u junu. Ishod tog procesa mogao bi imati direktne i dugoročne posljedice po finansijski sistem, investicionu klimu i svakodnevni život građana.
Sve oči sada su uprte u završni izvještaj ekspertske grupe, koji će odrediti da li BiH ostaje izvan režima pojačanog nadzora ili ulazi u period strožih međunarodnih finansijskih ograničenja.
