Cijene nafte ponovo su uzdrmale svjetska tržišta, dok eskalacija sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država povećava strahovanja da bi ključni energetski koridori na Bliskom istoku mogli biti ozbiljno ugroženi.
Na tržištu je u petak vladala velika neizvjesnost. Cijena barela Brenta tokom trgovanja nakratko je premašila 100 dolara, da bi potom zabilježila pad i stabilizovala se oko 97 do 98 dolara. Američka nafta WTI također je pojeftinila, ali se i dalje zadržala na relativno visokom nivou.
Investitori posebno strahuju od mogućnosti da se sukob proširi na pomorske pravce kojima svakodnevno prolaze ogromne količine energenata. Pažnja tržišta usmjerena je prema Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza za transport nafte, ali i prema području Crvenog mora i Bab el-Mandeba.
Dodatnu nervozu izazvali su izvještaji o napadima na brodove i tankerima koji su se našli na meti napada. Svaka nova prijetnja pomorskom saobraćaju povećava rizik od kašnjenja isporuka, rasta troškova osiguranja i preusmjeravanja brodova na duže i skuplje rute.
Posebnu zabrinutost izazivaju prijetnje Hutija, grupe povezane s Iranom, da bi mogli ugroziti i brodove koji koriste alternativne pravce za transport saudijske nafte. Takav scenario mogao bi dodatno zakomplikovati već osjetljivu situaciju na energetskom tržištu.
Brent je, prema podacima sa tržišta, u jednom trenutku bio gotovo 40 posto skuplji nego na početku aktuelnog sukoba. Njegov prelazak iznad psihološke granice od 100 dolara po barelu, prvi put nakon maja, predstavlja jasan signal koliko geopolitička kriza utiče na cijene energenata.
Iako je kasniji pad cijena ublažio dio pritiska, analitičari upozoravaju da tržište ostaje izrazito osjetljivo na svaki novi razvoj događaja. Svaki napad na energetske objekte, tankere ili ključne pomorske prolaze mogao bi ponovo izazvati nagli skok cijena.
Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju, posljedice ne bi osjetile samo zemlje Bliskog istoka. Više cijene nafte mogle bi se preliti na cijene goriva, transporta i brojnih drugih proizvoda širom svijeta, dodatno povećavajući pritisak na inflaciju i troškove života.
Zbog toga se pažnja globalnih tržišta sada sve više usmjerava prema tome hoće li se sukob dodatno proširiti i da li će ključni pomorski koridori ostati otvoreni. U takvim okolnostima, čak i najmanji poremećaj u protoku nafte mogao bi biti dovoljan da cijene ponovo krenu snažno prema gore.
