Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran krajem februara izazvao je jednu od najozbiljnijih geopolitičkih i ekonomskih kriza u svijetu posljednjih godina.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa sada traži od svojih saveznika da pomognu u stabilizaciji krize koju je sama otvorila, što svemu daje gotovo groteskne obrise.
Najgora kriza od pandemije
Svjedočimo vjerovatno najozbiljnijem poremećaju globalne ekonomije od pandemije koronavirusa. Tokom pandemije, globalna ekonomija je ušla u šok kakav nije viđen decenijama, s masovnim vladinim intervencijama kako bi se spriječio potpuni kolaps.
Trenutna kriza danas pokazuje sličnu dinamiku, s izuzetnom brzinom kojom su se posljedice regionalnog sukoba prelile na energetska tržišta, trgovinu i inflaciju.
„Ako ovaj rat eskalira u veliki regionalni sukob, to bi moglo opteretiti Njemačku i Evropu čak i više nego što smo nedavno doživjeli tokom pandemije COVID-19 ili na početku rata u Ukrajini“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Hormuški moreuz je iransko oružje
Glavni razlog haosa je zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih brodskih ruta kroz koju prolazi oko petine globalnih zaliha nafte. Iran je koristio moreuz kao instrument hibridnog ratovanja kako bi ozbiljno poremetio globalne tokove energije.
Kao što krajnji cilj američke intervencije u Iranu nije jasno definiran, ostaje nejasno kako Washington nije predvidio reakciju Teherana, koja je uključivala zatvaranje Hormuškog moreuza i rezultirajuće globalne poremećaje.
Očigledno je da je i Washington dijelio procjene nekih analitičara koji su vjerovali da Iran neće zatvoriti Hormuški moreuz jer bi to ugrozilo vlastiti izvoz nafte. Međutim, razvoj događaja pokazao je drugačije.
Nafta po cijeni od 111 dolara, cijene goriva rastu
Cijena sirove nafte Brent porasla je danas na 111 dolara. Prije rata, cijena nafte Brent bila je oko 60 dolara po barelu. Ništa bolje od tog povećanja cijene ne pokazuje koliko snažno i brzo tržište reaguje.
Zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, cijene goriva su naglo porasle. Prema podacima Evropske komisije, prosječna cijena benzina u EU porasla je sa oko 1,64 na 1,77 eura po litri. Istovremeno, niz zemalja je odgovorio uvođenjem raznih oblika subvencija i drugih mjera kako bi ublažio udarac građanima, što dodatno opterećuje javne finansije i povećava pritisak na državne budžete.
Inflacija raste, govori se o stagnaciji
Inflacija u eurozoni skočila je u martu na najviši nivo u više od godinu dana, potaknuta naglim rastom cijena goriva. Iznosila je oko 2,5 posto. Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i 2,5 posto u odnosu na godinu ranije, saopćio je u utorak statistički ured EU, Eurostat.
Američko-izraelski sukob s Iranom mogao bi izazvati novi šok na tržištima hrane i gurnuti desetine miliona ljudi u ozbiljnu nestašicu, kažu analitičari. Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorava da bi ovaj talas mogao ličiti na stagflaciju, kombinaciju niskog rasta i visokih cijena koja je obilježila 1970-te.
Amerikanci su bili sami u svemu.
Ovaj haos je direktna posljedica odluke predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran bez eksplicitnog odobrenja Kongresa. Taj potez je odmah izazvao kritike u Washingtonu, pa je čak i njegov čovjek, direktor za borbu protiv terorizma Joe Kent, napustio Trumpa .
Akcija je pokrenuta bez koordinacije sa saveznicima NATO-a, a niz država članica zauzeo je suzdržan stav. "Ovo nije naš rat. Nećemo biti uvučeni u sukob. To nije u našem nacionalnom interesu", jasno je rekao Kerr Starmer, britanski premijer. Nekoliko evropskih zemalja saopćilo je da neće učestvovati u operacijama u regiji, naglašavajući da nisu bile uključene u odluku o napadu.
Sada Trump traži pomoć od ostatka svijeta.
Ali nakon izbijanja krize, Trump sada traži od drugih zemalja da preuzmu dio odgovornosti za stabilizaciju situacije i osiguranje ključnih ruta poput Hormuškog tjesnaca. Trump je pozvao nekoliko zemalja , uključujući Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, da se pridruže zajedničkim naporima kako bi Hormuški tjesnac ostao otvoren slanjem ratnih brodova.
"Ovo nije rat NATO-a. NATO je odbrambeni savez", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius. Evropska unija je također odbacila Trumpov poziv da pomogne u osiguranju Hormuškog tjesnaca, a ministri vanjskih poslova njenih država članica zaključili su da je to pitanje problem koji SAD moraju same riješiti. Trump je očigledno bio frustriran ovim do te mjere da je oštro napao NATO, nazivajući ga papirnim tigrom i prijeteći da će napustiti organizaciju.
Trump očigledno vjeruje da Amerika ne zavisi od moreuza
Trumpova logika je da SAD nisu ovisne o Hormuškom moreuzu. Naime, zahvaljujući snažnom rastu domaće proizvodnje, SAD su postale najveći proizvođač nafte na svijetu i uveliko su smanjile svoju direktnu ovisnost o uvozu iz Perzijskog zaljeva. Stoga Trump smatra da Amerika ne bi trebala snositi glavni teret osiguravanja svoje sigurnosti.
"SAD gotovo uopće ne uvoze naftu kroz Hormuški tjesnac i neće je uzimati ni u budućnosti. Ne treba nam. Nije nam bila potrebna i ne treba nam... A zemlje svijeta koje primaju naftu kroz Hormuški tjesnac moraju se pobrinuti za taj prolaz", rekao je.
Čak i ako zanemarimo činjenicu da je Trump započeo cijelu stvar, njegov stav ignoriše ključnu činjenicu da je tržište nafte globalno i da se poremećaji na jednom mjestu neminovno prenose na cijeli svijet. Drugim riječima, iako su SAD sada energetski moćnije nego ikad, njihova ekonomija ostaje duboko povezana s posljedicama kriza na globalnom tržištu.
Insistira na pomoći drugih
Problem je što se haos povećava, a Trump i njegova administracija uporno govore drugima da riješe problem.
"Ako Hormuški moreuz ostane zatvoren još mjesec dana bez ikakvih znakova skorog rješenja, cijena nafte Brent će se kretati prema 190 dolara", rekao je John Paisie, predsjednik Stratas Advisorsa, prenosi Reuters.
"Neka Francuska to riješi, oni dobijaju mnogo nafte kroz taj moreuz. Neka Evropljani to riješe. Neka Južna Koreja to riješi, koja nam, usput rečeno, zapravo ne pomaže... Neka Južna Koreja to riješi. Neka Japan to riješi... Ovo nije bio dio onoga što sam želio uraditi", rekao je.
Trump je nedavno u objavi na mreži Truth Social napisao da saveznici trebaju učiniti više kako bi branili brodove od Irana, tvrdeći da to nije isključivo odgovornost Sjedinjenih Država. "Morat ćete početi učiti kako se boriti za sebe. Sjedinjene Države više neće biti tu da vam pomognu, baš kao što ni vi niste bili tu za nas", upozorio je Trump.
Trumpova administracija ponavlja isto
I drugi američki zvaničnici sve češće tvrde da sigurnost Hormuškog moreuza više ne može biti isključiva odgovornost Sjedinjenih Država. Pete Hegseth, ministar odbrane, kaže da ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nije ključni cilj SAD-a.
"Bili smo spremni da predvodimo, predsjednik Trump je predvodio sve vrijeme, ali nismo samo mi. Možda biste trebali početi učiti kako se boriti za sebe", rekao je Hegseth.
Američki državni sekretar Marco Rubio bio je nešto blaži u svojoj retorici, ali je ipak rekao da bi se svijet trebao uključiti u priču, javlja Al Jazeera .
"Ne samo da je ovo ilegalno, već je i neprihvatljivo. Opasno je za svijet i važno je da svijet ima plan za rješavanje ovog problema. Sjedinjene Američke Države su spremne biti dio tog plana. Ne moramo predvoditi taj plan, ali smo sretni što smo dio njega", rekao je.
I ovo je dokaz da Amerika ne zna šta radi.
U konačnici, jasno je da je Amerika uvukla svijet u probleme koji su prevazišli okvire same ratne operacije, a sada pokušava prebaciti dio odgovornosti na druge strane koje nisu imale nikakve veze s cijelom pričom niti su učestvovale u planiranju akcije.
Sve ovo dodatno potvrđuje utisak koji se sve češće pojavljuje u političkim i analitičkim krugovima, naime da američka administracija djeluje bez jasno definisanog cilja i plana za scenarije koji slijede, te da je u cijeli sukob ušla bez potrebnog nivoa pripreme za njegove posljedice.
