"Vjerovatni" scenario prati pripreme za francuske predsjedničke izbore zakazane za 2027. godinu, nakon jasne konkurencije iz dalekih krajeva političkog spektra za tu poziciju.
Francuski politički stručnjaci rekli su da mogućnost da i krajnja desnica, koju predstavlja Nacionalni skup, i krajnja ljevica, koju predstavlja Neumorna Francuska, dođu do drugog kruga predsjedničkih izbora 2027. godine više nije samo daleka hipoteza, već je postala realan scenario koji odražava dubinu transformacija koje se dešavaju na francuskom političkom pejzažu.
Stručnjaci su naglasili da ovaj "crni scenario" predstavlja pred francuskim glasačima teške i neviđene izbore i tjera centrističke snage, poput onih koje predstavljaju bivši francuski premijeri Edouard Philippe i Gabriel Attal, da razmotre saveze ili taktičko povlačenje kako bi izbjegle oštru konfrontaciju koja bi mogla produbiti podjele unutar francuskog društva.
Slom tradicionalne ravnoteže
Sa svoje strane, francuski politikolog Pascal Brignoux je rekao da ovaj scenario „odražava kolaps tradicionalne ravnoteže koja se zasnivala na rotaciji moći između umjerene desnice i tradicionalne ljevice“.
Pernio je dodao da scenarij sukoba između krajnje desnice (Nacionalni skup) i krajnje ljevice (Nepokorena Francuska) nije nevjerovatan, ali je postao jedan od centralnih scenarija u francuskom političkom životu zbog pada tradicionalnih stranaka, raspada "centrističkog bloka" povezanog s Macronom i porasta protestne retorike na obje strane.
Birači se suočavaju s teškim izborima
Naglasio je da bi se francuski glasač u ovom slučaju suočio s vrlo teškim izborom: ili bi stopa apstinencije značajno porasla, ili bi se takozvani "Republikanski front" (glasa protiv krajnje desnice) vratio, ali u slabijem obliku nego prije.
Smatrao je da bi ideja o povlačenju centrističkog kandidata (kao što su Attal ili Philippe) bila pokušaj preoblikovanja političke barijere koja bi spriječila ovaj scenario.
Objasnio je da je paralelni uspon radikalnih snaga na obje strane političkog spektra direktna posljedica erozije povjerenja građana u klasične stranke i njihove nemogućnosti da pruže uvjerljiva rješenja za ekonomske i društvene krize.
Francuski istraživač je naglasio da će dolazak ove dvije struje u drugi krug stvoriti stanje duboke anksioznosti i da bi mogao natjerati širok segment birača da glasaju iz želje da "spriječe najgore", a ne na osnovu izbora zasnovanog na uvjerenju.
Oštra podjela
Sa svoje strane, Bruno Courtier, francuski profesor političkih nauka specijaliziran za političke stranke na Institutu za političke studije, rekao je da se francusko društvo podijelilo na tri glavna bloka: krajnje desničarski blok, radikalno ljevičarski blok i centristički blok koji je u opadanju.
Courtier je istakao da ova podjela čini svaki sukob između krajnje desnice i krajnje ljevice prepunim značajnih političkih rizika, a najznačajniji su porast stope apstinencije i porast protesta ili glasova bijelaca.
On također smatra da se neki birači možda neće moći odlučiti između dva radikalno kontradiktorna projekta, što u konačnici slabi legitimitet pobjednika.
Courtier je ukazao na mogućnost da se jedan od centrističkih kandidata povuče u korist drugog, kako je nagovijestio Gabriel Attal, što odražava rastuću svijest unutar političke elite o ozbiljnosti situacije. Objasnio je da je ova strategija, uprkos svojoj taktičkoj prirodi, prvenstveno usmjerena na preoblikovanje „političkog fronta“ sposobnog da spriječi da zemlja sklizne u oštru polarizaciju između dva ekstremna projekta.
