Tokom 2023. godine zemlje članice Evropske unije uvezle su 163.700 tona prirodnog meda iz zemalja van EU, u vrijednosti od 359,3 miliona eura, objavio je Eurostat. Istovremeno, van EU je izvezeno svega 24.900 tona u vrijednosti od 146,0 miliona eura.
Glavni partneri Evropske unije su Kina - kada je u pitanju uvoz meda , i Velika Britanija, kada je u pitanju izvoz.
Podaci zvanične evropske statistike pokazuju da je uvoz meda iz zemalja izvan EU uglavnom dolazio iz Kine (60.200 tona, ili 37 posto ukupnog uvoza meda izvan EU). Zatim iz Ukrajine (45.800 tona, ili 28 odsto), Argentine (20.400 tona, ili 12 odsto), Meksika (10.700 tona, sedam odsto) i Kube (4.700 tona, ili trista pedeset).
"U odnosu na 2013. godinu, uvoz meda izvan EU povećan je za 20 posto (sa 136.300 na 163.700 tona), a izvoz u zemlje izvan EU za 14 posto (sa 21.700 na 24.900 tona)", objavio je Eurostat .
Gdje izvozi EU? Najveći udio u izvozu meda iz EU ima Velika Britanija, u koju su zemlje članice Evropske unije prošle godine izvezle 4.300 tona, odnosno 17 posto ukupnog izvoza meda van EU).
Slijede Saudijska Arabija (3.500 tona, 14%), Švicarska (3.400 tona, 13%), SAD (3.300 tona, 13%) i Japan (2.500 tona, 10%).
Najveće zemlje uvoznice i izvoznice
Najveći uvoznik meda , posmatrano po pojedinim članicama, bila je Njemačka , koja čini čak četvrtinu ukupnog uvoza EU - 41.000 tona.
Slijede: Belgija (31.400 tona, 19%), Poljska (23.300 tona, 14%), Španija (15.700 tona, 10%) i Francuska (7.700 tona, 5%).
Kada su u pitanju izvoznici meda, Španija je prednjačila kao najveći izvoznik , poslavši 7.100 tona meda u zemlje van EU, ili 29 odsto ukupnog izvoza meda van Evropske unije.
Slijede: Njemačka (5.500 tona, 22% ukupnog izvoza), Rumunija (1.700 tona, 7%), Mađarska (1.600 tona, 6%) i Grčka (1.500 tona, 6%).