Naučnici su otkrili najiscrpljujuću deceniju života, a vijest vjerovatno neće obradovati one koji se približavaju svom 40. rođendanu.
Prema riječima anatomkinje Michelle Spear sa Univerziteta u Bristolu, 40-te su najumornije godine života. Razlog nije samo starenje, već kombinacija suptilnih bioloških promjena koje se događaju istovremeno s vrhuncem života, poslom i roditeljskim obavezama.
Profesorica Spear objašnjava da se umor u srednjim godinama može opisati kao "nesklad između biologije i potreba". "Naša tijela i dalje mogu proizvesti dovoljno energije, ali to čine pod drugačijim uslovima nego u mlađoj odrasloj dobi, kada su zahtjevi za tom energijom često najveći", kaže ona. Dobra vijest je da su biološki disbalansi koji iscrpljuju energiju uglavnom privremeni i mnogi ljudi doživljavaju novi nalet vitalnosti u kasnijoj životnoj dobi.
Zašto su dvadesete godine bile lakše?
Kada se neko osvrne na svoje dvadesete, često stiče utisak da bi njegovo tijelo moglo podnijeti gotovo sve. Manje sna, ostajanje vani do kasno i neredovno vježbanje nisu imali nikakve ozbiljne posljedice. Nauka o starenju potvrđuje ovaj utisak. "U dvadesetim godinama tijelo je biološki izuzetno prilagodljivo", objašnjava profesor Spear. "Oporavak mišića je brži, upalne reakcije su kraće, a proizvodnja energije na ćelijskom nivou je i efikasna i obilna."
Mitohondrije, dijelovi ćelija odgovorni za proizvodnju energije, tada rade efikasnije i s manje štetnih nusprodukata. „Kada imate više energije na raspolaganju, tijelo 'plaća' manje, pa loš san, ostajanje vani do kasno ili intenzivan trening imaju blaže posljedice“, dodaje Spear.
Promjene koje donose četrdesete
Do 40. godine života, male promjene počinju narušavati ovaj delikatno uravnoteženi sistem. Od kasnih 30-ih, mišićna masa prirodno opada osim ako se ne održava redovnim treningom snage. Sa manje mišićne mase, svakodnevni pokreti zahtijevaju više energije nego prije.
Istovremeno, mitohondrije postaju manje efikasne, što znači da je dostupno manje energije i da se proizvodi više upalnih nusprodukata. Zbog toga oporavak postaje "skuplji" za tijelo, pa kasne noći ili stresni periodi koji nisu bili problem u dvadesetim godinama sada ostavljaju vidljiviji trag.
Pogoršanje kvalitete sna
Jedna od najvećih promjena u četrdesetim godinama je kvalitet vašeg sna. U dvadesetim godinama san je dublji i efikasniji, a čak i kratka pauza može donijeti osjećaj potpune obnove. Kako starite, sistemi koji omogućavaju dubok san postaju osjetljiviji.
„Hormonske promjene, posebno fluktuacije estrogena i progesterona kod žena tokom perimenopauze, direktno utiču na dijelove mozga koji regulišu dubinu sna i tjelesnu temperaturu. Zbog toga je teže održavati sporotalasni, obnavljajući san“, kaže profesor Spear. Istovremeno, reakcija tijela na stres je izraženija, pa nivo kortizola noću obično raste, a ne pada. Rezultat je plići i fragmentiraniji san, što znači da se ljudi bude umorniji, iako su proveli isto vrijeme u krevetu.
Vrhunac životnih obaveza
Sve ove biološke promjene se dešavaju upravo u vrijeme kada su mentalni zahtjevi najveći. Istraživanja pokazuju da je srednja dob često vrijeme najintenzivnijeg kognitivnog i emocionalnog naprezanja jer ljudi preuzimaju odgovorne radne uloge, a istovremeno brinu o djeci ili starijim članovima porodice.
Budući da mentalni rad i stalno prebacivanje s jedne obaveze na drugu troši energiju koliko i fizički napor, mnogi ljudi se osjećaju potpuno iscrpljeno čak i ako se nisu fizički naprezali.
Umor nije isti za svakoga.
Profesorica Spear naglašava da proces starenja nije isti za sve. "Umor u srednjim godinama često je rezultat akumuliranog stresa, a ne samo hronološke dobi", ističe ona. "Dvije osobe istih godina mogu imati potpuno različite nivoe energije, ovisno o zahtjevima svog života."
Novi nalet energije u šezdesetima
Dobra vijest je da se nivo energije često stabilizuje u šezdesetim godinama, a kod nekih se čak i povećava, iako fizičke sposobnosti postepeno opadaju. Stres je manji, profesionalne obaveze su lakše, a obrasci spavanja su redovniji.
Mitohondrije se mogu prilagoditi čak i u kasnijoj dobi, a njihova funkcija se poboljšava redovnim treningom snage. Istraživanja pokazuju da ljudi u šezdesetim i sedamdesetim godinama mogu povećati snagu, ubrzati metabolizam i osjetiti porast energije nakon samo nekoliko mjeseci treninga.
Kako sebi pomoći
Konačno, profesor Spear savjetuje: "Cilj nije pokušati povratiti energiju dvadesetogodišnjaka, već zaštititi tijelo i dati prioritet oporavku. To uključuje redovan odlazak na spavanje, trening snage za očuvanje mišićne mase, aktivno upravljanje stresom i uravnoteženu ishranu, posebno dovoljan unos proteina."
