Srbija će izgubiti do 1,5 milijardi eura finansiranja od Evropske unije, zbog nekoliko glavnih faktora, a to su problemi s demokratijom, nivo korupcije i neriješeno pitanje s Kosovom.
Evropska unija je obustavila finansijsku pomoć Srbiji zbog zabrinutosti u vezi sa stanjem pravosudnog sistema i napretkom demokratskih reformi u zemlji - izjavila evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos tokom konferencije.
Naglasila je da je odluka povezana s nedavnim dešavanjima u pravosuđu.
"Obustavili smo sva plaćanja jer ponovo vidimo nazadovanje u pravosudnom sistemu. Dok se to ne ispravi, zemlja neće moći primati finansijsku podršku", rekla je.
Srbija nije članica Evropske unije, ali je od početka pregovora o pridruživanju 2014. godine primila sredstva i grantove namijenjene podršci pravnim reformama. Očekuje se da će obustava isplata dodatno zakomplicirati proces proširenja EU u regiji.
Srbija je dobila status zemlje kandidata 2012. godine, dok su pregovori o pristupanju zvanično započeli 2014. godine. Međutim, EU je dosljedno kritikovala Beograd zbog problema vezanih za nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i demokratske standarde.
Normalizacija odnosa s Kosovom ostaje jedan od glavnih uslova za napredak u procesu evropskih integracija.
Još jedna tačka zabrinutosti za Brisel je činjenica da se Srbija nije u potpunosti uskladila sa politikom sankcija EU prema Rusiji, što postavlja pitanja o njenoj geopolitičkoj orijentaciji.
Iako Srbija formalno nastavlja svoj put ka članstvu u EU, proces je i dalje usporen zbog nekoliko glavnih faktora: problema s demokratijom, nivoa korupcije i neriješenog pitanja s Kosovom.
Problemi EU sa Srbijom
Srbija, iako nije članica Evropske unije, imala je koristi od oko 7 milijardi eura pomoći od EU u više od deset godina, od početka pregovora o pridruživanju u januaru 2014. godine.
Zbog toga je EU glavni izvor finansijske podrške za Beograd.
Međutim, Brisel je konstantno izražavao nezadovoljstvo načinom na koji su ta sredstva korištena, posebno tokom predsjedavanja Aleksandra Vučića od 2017. godine. Sredstva su bila namijenjena provođenju reformi neophodnih za članstvo u EU, ali se napredak smatra ograničenim.
U izvještaju Evropske komisije o proširenju iz novembra 2025. godine, Srbija je upoređena sa Turskom i Gruzijom, dvije zemlje u kojima je proces pristupanja EU zastao. Ovu procjenu ponovila je i komesarka Marta Kos, koja je izjavila da je "Srbija posljednja po tempu provođenja reformi, ispunjavajući samo 30 posto".
Jedna od glavnih briga EU je reforma pravosuđa, koju je srbijanski parlament odobrio u januaru ove godine. Zakonski paket ima za cilj restrukturiranje sudova i promjenu procedura imenovanja sudija i tužilaca. Međutim, u Briselu i među srpskom opozicijom postoji uvjerenje da je pravi cilj jačanje vladine kontrole nad pravosudnim sistemom, potkopavajući njegovu nezavisnost.
Kos je ranije opisala ovu reformu kao "ozbiljan korak unazad" za evropski put Srbije. Naglasila je da će EU nastaviti podržavati zemlju u procesu integracija, ali očekuje da vlada u potpunosti uskladi zakone s preporukama Venecijanske komisije.
Još jedno pitanje koje izaziva zabrinutost je postupanje u slučaju antivladinih protesta. Nakon urušavanja skloništa na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, događaja koji je viđen kao simbol korupcije i nedostatka transparentnosti, antivladini protesti su se intenzivirali i pretvorili u široki pokret, koji su uglavnom predvodili studenti.
Prema izvještajima, srpska policija je u nekoliko navrata koristila prekomjernu silu protiv demonstranata, posebno tokom ljeta 2025. godine, uzrokujući stotine povreda. Kos je također spomenuo najnovije slučajeve miješanja tokom protesta u martu ove godine, organiziranih protiv rezultata lokalnih izbora, čiju su legitimnost doveli u pitanje međunarodni posmatrači.
Rastuće nepovjerenje Brisela prema Beogradu povezano je i sa vanjskom politikom Srbije i njenim odnosima s Rusijom. Uglavnom iz ekonomskih razloga, budući da Srbija pokriva preko 80 posto svojih potreba za plinom iz Rusije, a Vučić je nakon invazije na Ukrajinu slijedio drugačiji kurs od kursa EU.
On je više puta odbio uvesti sankcije Moskvi, uprkos pozivima Evropskog parlamenta.
„Kao zemlja kandidat, očekujemo da će Srbija biti uz nas u vanjskoj politici i da će se približiti našim stavovima“, ranije je izjavila Marta Kos za Politico. Međutim, za sada nema znakova promjene ovog kursa.
Dok se Srbija suočava s kritikama, nekoliko drugih zemalja kandidata ostvarilo je značajan napredak. Crna Gora je zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja, Albanija je otvorila svih šest poglavlja u roku od godinu dana, dok je Ukrajina postigla stopu implementacije reformi od 87 posto, a Moldavija 93 posto.
Ovi podaci čine ideju o istovremenom članstvu svih zemalja kandidata, kako je to ranije predlagao srbijanski predsjednik, sve manje mogućom.
