Iako je Federacija BiH prije nekoliko godina zakonski zabranila izgradnju novih malih hidroelektrana, na rijeci Ugar kod Travnika uskoro bi u pogon mogla biti puštena mala hidroelektrana Oštrac. Time će Bosna i Hercegovina dobiti 125. objekat ove vrste, što je izazvalo nove reakcije ekoloških organizacija koje upozoravaju da se nastavlja devastacija riječnih ekosistema.
Prema navodima Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT), svi građevinski radovi na elektrani su završeni, a preostalo je njeno priključenje na elektroenergetsku mrežu.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je ovaj projekat godinama bio predmet sudskih sporova. Vrhovni sud Federacije BiH ranije je poništio odobrenje za građenje koje je investitoru izdalo nadležno kantonalno ministarstvo, dok je Federalno ministarstvo okoliša i turizma uvažilo žalbu sportskih ribolovaca i poništilo jedno od ključnih upravnih rješenja u postupku.
Međutim, pravne pobjede protiv projekta nisu značile i njegov konačni kraj.
Nadležni organi pokrenuli su nove postupke izdavanja potrebnih dozvola, čime je investitor nastavio proces realizacije projekta. Upravo zbog toga ekološke organizacije upozoravaju da sudske presude u ovakvim predmetima često samo privremeno zaustave gradnju, ali rijetko predstavljaju konačnu prepreku.
Iz Fondacije ACT ističu da se nakon poništenja dozvola predmeti uglavnom vraćaju institucijama na ponovno odlučivanje, koje potom donose nova rješenja uz određene korekcije, što investitorima omogućava nastavak procedure.
Mala hidroelektrana Oštrac našla se među projektima koji su uspjeli zadržati pravo gradnje zahvaljujući prijelaznim odredbama zakona usvojenog 2022. godine. Tim zakonom Federacija BiH zabranila je planiranje novih malih hidroelektrana snage do 10 megavata, ali je investitorima koji su već imali koncesije ili započete postupke ostavljen rok da dovrše dokumentaciju i osiguraju potrebne dozvole.
Ekolozi podsjećaju da je upravo ta zakonska izmjena spriječila realizaciju više od stotinu planiranih projekata u Federaciji BiH te značajno smanjila interes investitora za gradnju novih malih hidroelektrana.
Ipak, upozoravaju da opasnost nije nestala.
Osim što se pojedini ranije započeti projekti privode kraju, zabrinjava i nastavak intenzivne izgradnje u Republici Srpskoj, gdje još nije donesena zakonska zabrana gradnje novih malih hidroelektrana.
Prema podacima ACT-a, u Bosni i Hercegovini trenutno radi 124 male hidroelektrane, a puštanjem u rad Oštrca taj broj će porasti na 125. Istovremeno, još dvadesetak objekata nalazi se u različitim fazama izgradnje.
Ekološke organizacije upozoravaju da bi, ako se svi ti projekti završe, Bosna i Hercegovina za nekoliko godina mogla imati gotovo 150 malih hidroelektrana.
Takav trend, smatraju, ostavlja ozbiljne posljedice na prirodne vodotoke. Procjenjuje se da su stotine kilometara planinskih rijeka već preusmjerene u cjevovode, što dugoročno ugrožava riječne ekosisteme, riblji fond i ukupni biodiverzitet.
Zbog toga ekolozi pozivaju vlasti da, osim zabrane novih projekata, dosljedno kontrolišu i rad postojećih hidroelektrana, posebno poštivanje obaveze ispuštanja ekološki prihvatljivog protoka vode, kako bi se barem djelimično ublažile posljedice koje ovakvi objekti ostavljaju na rijeke Bosne i Hercegovine.
