April 2026. donio je novi inflatorni udar u Bosni i Hercegovini — inflacija u BiH u aprilu 2026 ponovo ubrzava rast troškova života, a građani to osjećaju iz mjeseca u mjesec. Cijene rastu brže od prihoda, mjere vlasti ostaju ograničene, a pad kupovne moći postaje sve vidljiviji.
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u aprilu su u odnosu na mart porasle za 1,9 posto, dok je godišnja inflacija dostigla 6,8 posto. Na prvi pogled, riječ je o umjerenim stopama u poređenju s ranijim inflatornim šokovima. Međutim, struktura rasta pokazuje nešto drugo, da pritisak na osnovne troškove života i dalje raste.
Gdje inflacija u BiH najviše pogađa građane
Mjesečni rast cijena zahvatio je gotovo sve kategorije potrošnje, ali nekoliko sektora posebno se izdvaja.
Ključni problem nije samo rast cijena, već njegova struktura. Poskupljenja pogađaju osnovne troškove života a to su energiju, transport i stanovanje, kategorije koje građani ne mogu izbjeći niti značajno smanjiti. Pad cijena zabilježen je samo u jednoj kategoriji, odjeći i obući (6,8 posto na godišnjem nivou), ali to ima minimalan uticaj na ukupni životni standard.
Jedna usluga skuplja za čak 139 posto
Podaci iz RS dodatno ilustruju ovaj trend i pokazuju kako konkretne mjere utiču na troškove života.
Već u martu zabilježen je rast cijena od 1,4 posto na mjesečnom nivou, dok je godišnja inflacija iznosila 4,9 posto. Međutim, pojedine kategorije bilježe daleko veće skokove. Najizraženiji rast zabilježen je u sektoru zdravstva. Cijene bolničkih usluga porasle su za čak 139,1 posto. Razlog je administrativna odluka o povećanju participacije za bolničko liječenje od 1. januara. Cijena jednog dana ležanja povećana je sa 9 na 25 KM, dok je u Univerzitetskom kliničkom centru RS porasla sa 11 na 30 KM.
Osim zdravstva, rast cijena vidljiv je i u drugim ključnim sektorima.
Dodatni problem predstavlja raskorak između plata i troškova života.
Iako je prosječna plata u Republici Srpskoj na godišnjem nivou realno porasla za nešto više od šest posto, taj rast se brzo “topi”. Najveći dio prihoda odlazi na osnovne potrebe — stanovanje, energiju i hranu — upravo one kategorije u kojima cijene najbrže rastu.
Ograničen domet ekonomskih mjera
Inflacija u Bosni i Hercegovini rezultat je kombinacije vanjskih i unutrašnjih faktora. Iako je dio inflatornih pritisaka uvezen iz međunarodnog okruženja, dodatno ih pojačavaju domaće slabosti poput visoke zavisnosti od uvoza i nedovoljne tržišne konkurencije.
Administrativne mjere, poput ograničavanja cijena, mogu kratkoročno ublažiti pritisak na građane, ali ne otklanjaju suštinske uzroke problema. Istovremeno, izostanak ranijih intervencija, poput privremene suspenzije određenih fiskalnih opterećenja, dugoročno je povećao troškove suočavanja s posljedicama rasta cijena.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina, zbog sistema valutnog odbora, nema na raspolaganju klasične monetarne instrumente za borbu protiv inflacije, što značajno sužava prostor za djelovanje ekonomskih vlasti.
U tom kontekstu treba posmatrati i mjere „zaključavanja cijena“ koje su vlasti u oba entiteta predstavljale kao jedno od rješenja. Iako su formalno obuhvatile osnovne životne namirnice, njihov efekat ostao je ograničen. Tržište se relativno brzo prilagodilo, dok se rast cijena nastavio kroz druge kategorije proizvoda i usluga.
Inflacija ne staje ni u Evropi
Ni širi evropski okvir ne donosi mnogo optimizma. Inflacija u eurozoni jeste niža nego u BiH, ali evropske institucije upozoravaju na tzv. “upornu inflaciju”. Ona više nije vezana samo za energente, već sve više zahvata sektor usluga.
Na to upozorava i članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke Isabel Schnabel, naglašavajući da inflatorni pritisci ostaju prisutni i da zahtijevaju opreznu ekonomsku politiku. Evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni također ukazuje na rizik od novih poremećaja, posebno u kontekstu nestabilnih cijena energije i geopolitičkih tenzija.
Zbog toga se očekuje oprezna i restriktivna ekonomska politika, što indirektno utiče i na zemlje poput BiH.
Inflacija kao trajno stanje
Za Bosnu i Hercegovinu to znači dvostruki problem. Inflacija dolazi iz međunarodnog okruženja, ali se dodatno pojačava domaćim slabostima.
Aprilski podaci o troškovima života nisu izuzetak, oni potvrđuju kontinuitet. A kako zaključuju domaći ekonomisti bez jačanja domaće proizvodnje, veće konkurencije i koordinisanijih ekonomskih politika, teško je očekivati značajnije olakšanje, za one koji su najugroženiji, a to građani ove zemlje.
