Policijske strukture u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim kadrovskim deficitom koji iz godine u godinu postaje sve izraženiji. Izmjene i dopune zakona o policijskim službenicima ponovo su otvorile pitanje stvarne popunjenosti policijskih agencija na svim nivoima vlasti, a dostupni podaci ukazuju na zabrinjavajući trend ubrzanog odlaska službenika u penziju i sporog nadomještanja kadra.
Iako su kapaciteti Policijske akademije na Vracama formalno povećani, taj potez zasad ne daje rezultate koji bi mogli kompenzirati gubitke u ljudstvu. Razlozi su višestruki – dugotrajne konkursne procedure, spor proces činovanja, ali i beneficirani radni staž koji omogućava ranije penzionisanje policijskih službenika.
U Federalnoj upravi policije trenutno je popunjeno oko 610 radnih mjesta, ali je već tokom 2025. godine penzionisano više desetina policajaca, dok se u 2026. očekuje još veći talas odlazaka. Slična situacija zabilježena je i u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, gdje je, uprkos prijemu novih pripravnika, broj onih koji odlaze u penziju znatno veći od broja novozaposlenih.
Na kantonalnom nivou stanje je neujednačeno, ali generalno nepovoljno. Pojedini kantoni pokušavaju ublažiti problem zapošljavanjem novih policijskih službenika, no i nakon tih mjera policijske strukture ostaju osjetno ispod potrebnih kapaciteta. U nekim sredinama manjak policajaca prelazi i trećinu predviđenog broja, što direktno utiče na operativnu sposobnost i sigurnosnu pokrivenost.
Iako su u određenim kantonima zapošljavanja intenzivirana i praćena modernizacijom opreme, materijalno-tehnička ulaganja ne mogu dugoročno nadomjestiti nedostatak ljudstva. Policijski posao, posebno u kontekstu javne sigurnosti i borbe protiv kriminala, ostaje nezamjenjiv ljudskim resursima.
Posebno alarmantna situacija zabilježena je u državnim policijskim agencijama. Granična policija BiH funkcioniše s tek nešto više od polovine predviđenog broja policijskih službenika, a u narednom periodu očekuje se dodatni pad zbog masovnih penzionisanja. Slični problemi prisutni su i u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, gdje je broj zaposlenih znatno ispod sistematizacije, dok SIPA, iako stabilnija, također bilježi postepen odlazak kadra.
Zajednički zaključak koji se nameće jeste da bez jasne i dugoročne strategije zapošljavanja, ubrzavanja činovanja i prilagođavanja zakonskog okvira, policijski sistem u BiH ulazi u fazu ozbiljnog preopterećenja. Teret će sve više padati na postojeće službenike, dok će sigurnosni kapaciteti države i entiteta biti dovedeni u pitanje.
