Iako je Izrael odlučio zvanično priznati događaje iz 1915. godine kao genocid nad Armencima, reakcija iz Jerevana bila je znatno drugačija od one koju je Tel Aviv vjerovatno očekivao. Umjesto pozdravljanja odluke, armenske vlasti poručile su da se tim potezom neće posebno baviti.
Premijer Armenije Nikol Pashinyan izjavio je da njegova zemlja ne želi učestvovati u političkim nadmetanjima drugih država niti dopustiti da osjetljiva historijska pitanja budu iskorištena za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva.
Prema njegovim riječima, interes Armenije je da pitanje stradanja Armenaca ostane izvan dnevne politike i međunarodnih obračuna.
“Ne smatramo da je potrebno davati bilo kakav odgovor. Za Armeniju je najvažnije da se ovo pitanje ne pretvara u političko sredstvo”, poručio je Pashinyan.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada mnogi međunarodni analitičari izraelsko priznanje tumače kao potez uslovljen pogoršanim odnosima između Izraela i Turske, a ne isključivo kao historijsku ili moralnu odluku.
Ankara je ubrzo nakon odluke izraelske vlade reagovala oštrom osudom, optuživši Izrael da ovakvim potezima pokušava skrenuti pažnju s vlastitih postupaka i dodatno zaoštriti političke odnose s Turskom.
Turske vlasti i dalje odbacuju termin “genocid” za događaje iz 1915. godine, ističući da se radilo o ratnim stradanjima u kojima su velike gubitke pretrpjele obje strane. Ankara već godinama zagovara formiranje međunarodne komisije sastavljene od historičara i stručnjaka koja bi, na osnovu dostupne arhivske građe, utvrdila sve okolnosti tadašnjih događaja.
