Novi popis stanovništva u BiH, koji je trebao biti sproveden još 2011. godine, od tada nije postao prioritet, iako izostanak preciznih podataka ima značajne posljedice za mnoge sektore, uključujući privredu. Na primjer, strana preduzeća koja žele ulagati u BiH teško mogu donijeti informirane odluke bez tačnih podataka o radno sposobnom stanovništvu u određenim opštinama, a o drugim ključnim parametrima da i ne govorimo.
Na ovaj problem ukazuje činjenica da je popis stanovništva posljednji put obavljen 2013. godine, a rezultati su objavljeni tek 2016, i to nakon skoro tri godine čekanja. Agencija za statistiku BiH, u skladu s Zakonom o statistici, odgovorna je za koordinaciju popisa, ali je finalizacija prijedloga zakona o novom popisu trenutno onemogućena zbog nedostatka ključnih informacija kao što su budžet i datum početka popisa.
Provođenje popisa smatra se složenim procesom koji zahtijeva detaljno planiranje, uključujući definisanje svih ključnih elemenata kao što su datum početka popisa, metodološki pristupi, finansijski okvir, te kadrovske i tehničke pripreme. Zbog tih zahtjeva, realizacija popisa u 2025. godini je gotovo nemoguća, jer bi za njegovo sprovođenje bilo potrebne višegodišnje pripreme.
Demografski analitičari upozoravaju da je popis ključan za pravilno planiranje i donošenje odluka u privredi, jer podaci o starosnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva pomažu u usmjeravanju budućih strategija u sektoru zdravstva, obrazovanja i penzijskog sistema. Analize prethodnih popisa već su ukazale na zabrinjavajuće demografske trendove, poput starenja stanovništva i smanjenja broja stanovnika, što direktno utiče na ekonomsku stabilnost i dugoročnu održivost sistema.
Bez tačnih podataka o strukturi stanovništva, koji bi se temeljili na najnovijem popisu, planiranje u mnogim oblastima ostaje neprecizno, a svi pokušaji razvoja strategija temelje se na zastarjelim informacijama.
