Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim upozorenjem međunarodnih finansijskih institucija. Ukoliko do kraja mjeseca ne budu usvojeni zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje, zemlja bi se mogla naći na sivoj listi MONEYVAL, komiteta eksperata pri Vijeće Evrope koji procjenjuje efikasnost mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Takav scenarij ne bi bio samo politički udarac, već i ozbiljan ekonomski rizik.
Evaluacija ulazi u završnicu
Bosna i Hercegovina se već nalazi u rizičnoj kategoriji u okviru procjena Financial Action Task Force (FATF), globalnog tijela koje postavlja standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U aktuelnom, petom krugu evaluacije, od vlasti se već duže vrijeme očekuje usvajanje ključnih zakonskih rješenja kako bi se sistem uskladio s međunarodnim standardima.
Evaluacijski period ističe krajem februara, a bez konkretnih zakonodavnih i institucionalnih poteza BiH bi mogla biti prepoznata kao država s ozbiljnim nedostacima u kontroli finansijskih tokova.
Dvije moguće putanje
U narednim danima otvara se prostor za dvije opcije. Prva podrazumijeva hitno usvajanje zakona i podzakonskih akata, čime bi BiH mogla dobiti dodatni rok za dokazivanje njihove stvarne primjene. To bi značilo ne samo formalno donošenje propisa, već i njihovu operativnu provedbu – pokretanje istraga, procesuiranje sumnjivih transakcija i jačanje nadzora nad finansijskim sektorom.
Druga opcija je izostanak reakcije, što bi gotovo sigurno vodilo ka stavljanju zemlje na sivu listu.
Ekonomske posljedice
Ulazak na sivu listu danas nosi znatno ozbiljnije posljedice nego prije deset ili petnaest godina. Globalni finansijski sistem postao je strožiji, a međunarodne banke i investitori primjenjuju pojačane kontrole prema državama koje su označene kao rizične.
To bi u praksi značilo sporije i skuplje međunarodne transakcije, dodatne provjere uplata i isplata iz inostranstva, kao i oprez stranih investitora. Posebno bi bile pogođene doznake dijaspore, koje predstavljaju važan oslonac domaće ekonomije i socijalne stabilnosti.
Osim toga, članstvo u SEPA sistemu – Single Euro Payments Area – moglo bi ostati nedostižno, dok su susjedne zemlje već dio tog jedinstvenog evropskog platnog prostora. To bi dodatno usporilo finansijsku integraciju BiH s Evropskom unijom.
Rizik za evropska sredstva
Potencijalno svrstavanje na sivu listu moglo bi dovesti u pitanje i pristup sredstvima iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. U kontekstu nastojanja BiH da ubrza evropske integracije, negativna ocjena u oblasti finansijske transparentnosti i borbe protiv pranja novca predstavljala bi ozbiljan signal nepovjerenja.
U trenutku kada je domaća ekonomija već izložena pritiscima globalne nestabilnosti, inflacije i usporenog rasta, dodatne barijere u finansijskom prometu mogle bi imati višeslojne posljedice – od otežanog poslovanja kompanija do smanjene likvidnosti i rasta troškova za građane.
Sat otkucava, a odluke koje budu donesene u narednim danima mogle bi odrediti finansijsku poziciju Bosne i Hercegovine u godinama koje dolaze.
