Tokom prvih građevinskih radova na uređenju parka uz zgradu osnovne i srednje škole u Stocu, jučer su otkriveni ostaci nišana koji svjedoče o nekadašnjem postojanju starog gradskog harema na tom lokalitetu.
Na dubini od svega dvadesetak centimetara pronađen je nišan s jasno vidljivim natpisom „Merhum Osman Redžepović 1241“, kao i dio turbana s drugog nišana te postolje trećeg bašluka. O nalazu su, u skladu s procedurama, obaviješteni policijski organi, koji su informaciju proslijedili nadležnim institucijama.
Za mnoge Stočane ovaj pronalazak nije iznenađenje. Područje na kojem se danas nalaze školske zgrade, sportsko igralište i dvorana nekada je, prema historijskim izvorima i usmenim predanjima, predstavljalo glavni gradski harem.
Salmir Kaplan, koji se intenzivno bavi istraživanjem historije Stoca, pojašnjava da natpis na pronađenom nišanu datira iz 1241. hidžretske godine, odnosno 1825. godine po gregorijanskom kalendaru.
– To znači da je nišan star tačno 200 godina, ali sam harem je osnovan mnogo ranije i imao je centralni značaj za grad. Za razliku od harema Poplašići i Djetelina, koji su bili manjeg i lokalnog karaktera, ovaj je bio glavni stolački harem – ističe Kaplan.
On podsjeća i da su na širem području lokaliteta nekada postojali i spomenici borcima Narodnooslobodilačkog rata, čiji ostaci, zajedno s partizanskom grobnicom, i danas postoje. Prema usmenim predanjima, na tom prostoru su 1878. godine sahranjeni i borci stradali u sukobima s austrougarskom vojskom, iako za to ne postoje pisani dokazi.
Historijski značaj lokaliteta potvrđuju i fotografije iz perioda oko 1900. godine, kao i zapisi zabilježeni u literaturi. Međutim, arhivska građa o ovom haremu nije sačuvana, budući da je nestala tokom ratnih dešavanja krajem devedesetih godina.
Kaplan navodi da bi eventualni dokumenti o izvlaštenju Islamske zajednice mogli postojati u arhivskim institucijama, ali naglašava da ne želi spekulirati o pravnom statusu zemljišta.
– S obzirom na protok vremena, potrebno je sistematski i stručno pristupiti utvrđivanju činjenica, kako pravnog statusa ovog, tako i drugih lokaliteta za koje postoje indicije da su bili haremi. Niko ne želi da mu se djeca igraju na mjestima gdje su ukopani naši preci – poručuje Kaplan.
Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da je harem uklonjen tokom pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su tadašnje vlasti, bez savremenih procedura, prenamijenile prostor za javne potrebe, bez adekvatne ekshumacije posmrtnih ostataka.
Radove na uređenju parka, vrijedne oko 100.000 maraka, finansira Grad Stolac. Kaplan izražava očekivanje da će nadležne institucije u ovom slučaju postupiti u skladu sa zakonom, uključujući eventualna arheološka istraživanja i dostojanstven tretman pronađenih ostataka.
– Nadamo se da će institucije pravovremeno i profesionalno obaviti svoj posao. Ovaj slučaj pokazuje da istina prije ili kasnije izađe na vidjelo, ali i podsjeća na odnos prema našoj kulturno-historijskoj baštini – zaključio je Kaplan.
