Osamu bin Ladena su ubile američke specijalne snage u Abbottabadu 2011. godine, nakon godina skrivanja u utvrđenom kompleksu u blizini glavne pakistanske vojne akademije, izbjegavajući korištenje telefona i interneta.
Iranski vrhovni vođa, Mojtaba Hamnei, navodno je usvojio tajne taktike slične onima koje je nekada koristio Osama bin Laden, prema riječima analitičara za borbu protiv terorizma.
Stručnjak za borbu protiv terorizma Omar Mohammed rekao je da je iransko rukovodstvo, po svemu sudeći, naučilo ono što je nazvao "lekcije iz Abbottabada"; strategiju koja se oslanja na izolaciju, ograničenu komunikaciju i korištenje dobro čuvanih kompleksa kako bi se izbjeglo otkrivanje.
Mohammed je uporedio ovaj pristup s načinom na koji je Osama bin Laden godinama uspijevao ostati skriven u Abbottabadu u Pakistanu. Prema njegovim riječima, vođa Al-Kaide izbjegavao je elektronsku komunikaciju i oslanjao se na pouzdane kurire za prenos poruka.
Dodao je da Teheran sada može razmotriti utvrđene vojne baze i podzemne objekte u blizini centara Korpusa islamske revolucionarne garde kao najsigurnija mjesta za sklonište i koordinaciju.
Izvještaj dolazi u vrijeme kada su tenzije između Irana i Sjedinjenih Država i dalje visoke zbog zastoja u pregovorima i prijetnji obnavljanjem vojne akcije.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio da je Washington spreman pričekati "još nekoliko dana" na "odgovarajući odgovor" Teherana, upozoravajući da bi SAD mogle nastaviti napade ako se ne postigne dogovor.
S druge strane, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorili su da Iran neće popustiti pod pritiskom i da bi svaki novi rat mogao izazvati širu regionalnu eskalaciju.
Osamu bin Ladena su ubile američke specijalne snage u Abbottabadu 2011. godine, nakon godina skrivanja u utvrđenom kompleksu u blizini glavne pakistanske vojne akademije, izbjegavajući korištenje telefona i interneta.
Regionalne tenzije između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država naglo su porasle posljednjih mjeseci, a raste i zabrinutost da bi svaka vojna eskalacija mogla prerasti u širi sukob na Bliskom istoku, s posljedicama po regionalnu stabilnost i globalne energetske rute.
Vrhovni vođa odbija predati obogaćeni uranijum
Iranski vrhovni vođa izdao je direktivu da se iranski uranijum, koji je gotovo u stanju za proizvodnju oružja, ne smije slati izvan zemlje, rekla su dva visoka iranska izvora za Reuters, čime je ojačan stav Teherana o jednom od glavnih američkih zahtjeva u mirovnim pregovorima.
Naredba ajatolaha Mojtabe Hameneija mogla bi zakomplicirati pregovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o okončanju američko-izraelskog rata protiv Irana.
Trump je u četvrtak obećao da Sjedinjene Države neće dozvoliti Iranu da ima svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
"Uzećemo to. Ne treba nam to, ne želimo to. Vjerovatno ćemo to uništiti nakon što to dobijemo, ali im to nećemo dozvoliti", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Izraelski zvaničnici su za Reuters rekli da je Trump uvjeravao Izrael da će iranske zalihe visoko obogaćenog urana, potrebnog za izgradnju nuklearnog oružja, biti isporučene iz Irana i da svaki mirovni sporazum mora sadržavati klauzulu o tome.
Izrael, Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje dugo optužuju Iran da traži nuklearno oružje, navodeći kao razlog njegov potez obogaćivanja urana na 60%, što je daleko iznad onoga što je potrebno za civilnu upotrebu i bliže 90% potrebnih za oružje. Iran negira da traži nuklearno oružje.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da neće smatrati rat završenim dok Iran ne ukloni svoj obogaćeni uranij, Teheran ne prestane podržavati posrednike i dok se ne eliminišu njegovi kapaciteti balističkih raketa.
