Eksproprijacija i gruntovnica koče početak radova na obnovi simbola Mostara, iako su obećanja o gradnji u 2026. već data
Tri decenije nakon što je srce Mostara pretvoreno u ruševinu, priča o obnovi zgrade Razvitak ponovo zapinje – ovaj put ne zbog rata, već zbog birokratije.
Iako je još prošlog ljeta najavljeno kako bi radovi mogli započeti u prvoj polovini 2026. godine, realnost na terenu govori drugačije: mašina nema, a papiri još nisu završeni.
Papiri jači od bagera
U ime investitora, kompanije MoNet Group, Nezir Čahtarević priznaje ono što građani već odavno osjećaju – proces ne zavisi više od njih.
„Radimo maksimalno da što je moguće prije započnu radovi, ali teško je predviđati kada će gruntovnica završiti svoj posao“, poručuje Čahtarević.
Drugim riječima, ključ projekta više nije novac, idejno rješenje ili politička volja – već administrativni procesi koji se razvlače bez jasnog roka.
Grad obećava, ali ne garantuje
Sličan ton dolazi i iz Gradske uprave Mostara. Dragana Parmać iz Odjela za urbanizam potvrđuje da procedura traje, ali bez konkretnih rokova.
„Nezahvalno je davati prognoze. Radimo maksimalno da se što prije krene s izgradnjom“, kratko je poručila.
I dok obje strane uvjeravaju javnost da „rade sve što mogu“, građani Mostara već decenijama slušaju slične rečenice.
Eksproprijacija – ključ koji otključava sve
Iza kulisa, stvarni problem leži u procesu eksproprijacije zemljišta i sređivanja vlasničkih odnosa u zemljišnim knjigama. Iako je veći dio zemljišta već u vlasništvu Grada Mostara, tehničke procedure u gruntovnici i dalje koče finalizaciju.
Bez toga nema potpisivanja ugovora s Gradom, a bez ugovora nema ni građevinske dozvole.
Drugim riječima – nema ni početka gradnje.
Projekat od 100 miliona maraka i dalje samo na papiru
Podsjetimo, planirana investicija vrijedna oko 100 miliona KM trebala bi donijeti novu stambeno-poslovnu zgradu na mjestu nekadašnjeg Razvitka, jedne od najreprezentativnijih građevina Mostara iz 70-ih godina.
Nekada simbol urbanog života, danas je to simbol institucionalne tromosti.
Optimizam investitora, skepsa javnosti
Čahtarević i dalje vjeruje da bi radovi mogli početi u prvoj polovini 2026. godine, ali i sam priznaje da to više nije u njihovim rukama.
S druge strane, realniji scenariji među upućenima govore da bi prvi bageri mogli stići tek na jesen – ako se administrativni procesi konačno odblokiraju.
Grad koji čeka sam sebe
Dok se institucije dopisuju, Mostar i dalje čeka.
Čekaju bivši stanari.
Čekaju investitori.
Čeka i sam grad – zarobljen između obećanja i papira.
A Razvitak, nekada ponos grada, i dalje stoji kao podsjetnik da u Bosni i Hercegovini ni 30 godina nije dovoljno da se završi ono što je davno trebalo početi.
