Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstavila je u Sarajevu Izvještaj o slobodi vjere muslimana i muslimanki u BiH za 2025. godinu, upozorivši na, kako navode, sistemsku diskriminaciju Islamske zajednice, ograničavanje prava muslimanki koje nose hidžab te rast institucionalne islamofobije, posebno u bh. entitetu Republika Srpska.
Predsjednik Komisije, Mevludin Dizdarević, izjavio je da Islamska zajednica, uprkos tome što je najveća vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini, i dalje trpi sistemsku diskriminaciju zbog činjenice da ugovor između države i Islamske zajednice, iako je prošao pravno-ekspertsku proceduru, još nije potpisan.
“Smatramo ovo i dalje najkrupnijim i najtežim vidom diskriminacije najmnogoljudnije vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini”, izjavio je muftija Dizdarević.
U izvještaju se navodi i da se nastavlja praksa zabrane rada muslimankama zbog nošenja hidžaba ili mahrame, zbog čega su, kako ističu, vjernice muslimanke već deset godina izložene diskriminaciji u pravosudnim institucijama.
Govoreći o položaju muslimana u Republici Srpskoj, Dizdarević je upozorio na, kako je rekao, favoriziranje Pravoslavne crkve.
“Komisija vrlo značajnim smatra i diskriminatornu praksu da se Pravoslavna crkva značajno favorizuje u entitetu RS, čime se krši načelo sekularnosti i neutralnosti države spram vjerskih zajednica. Vidljivo je to kroz krajnje mučne prakse za muslimansku djecu obilježavanja krsnih slava škola i drugih praznika kao što je dan svetog Save. Prisiljavanje bošnjačke djece da prisustvuju tim događajima predstavlja grubu praksu indoktrinacije i kršenja temeljnih prava na slobodu vjere i flagrantan je udar na ljudsko dostojanstvo djece”, dodao je muftija Dizdarević.
On je neprihvatljivim ocijenio i pokušaj da se Nacrtom ustava Republike Srpske Pravoslavna crkva stavi u privilegovan položaj.
“To se kosi sa svim vjerskim načelima i moralnim normama koje kažu ‘čini drugom ono što želiš da drugi čini tebi’, što je zlatno pravilo u svim vjerskim tradicijama”, kazao je muftija Dizdarević.
Ovogodišnji izvještaj prvi put uključuje i poseban pregled institucionalne antimuslimanske mržnje i islamofobije u Republici Srpskoj, u kojem se navodi da islamofobija više nije samo društveni fenomen, već poprima oblik pravne i političke prakse.
Član Komisije i viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Harun Išerić istakao je da pitanje nošenja mahrame u pravosudnim institucijama još nije riješeno, što se direktno odražava na mogućnosti zapošljavanja muslimanki.
“Na primjeru prijedloga Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine mogli smo vidjeti na koji način evropske birokrate i domaći političari pokušavaju zloupotrijebiti evropske integracije i, pod paravanom evropskih integracija, neopravdano ograničiti slobodu vjere u sudnicama Suda Bosne i Hercegovine”, kazao je Išerić, dodajući su zbog ovoga reagirali i Komisija, ali i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH.
Kao treći ključni problem izdvojen je porast antimuslimanskog govora i institucionalne diskriminacije u Republici Srpskoj.
“Izvještaj svjedoči eskalaciju mržnje prema muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini koja dolazi trenutno od strane nosilaca javnih funkcija u RS i postala je dio jednog otvorenog političkog i institucionalnog diskursa u tom entitetu. Takva mržnja vodi ka diskriminaciji, dehumanizaciji i neprijateljstvu prema muslimanima, posebno u bosanskohercegovačkom entitetu RS”, naveo je Išerić.
Govoreći o ugovoru između države i Islamske zajednice, podsjetio je na presudu Evropski sud za ljudska prava u predmetu Jehovinih svjedoka protiv Italije iz 2026. godine.
“S obzirom na to, postoje jasni i uvjerljivi pravni argumenti zbog kojih bi Islamska zajednica konačno trebala pokrenuti neke druge postupke kako bi osigurala da se potpiše dati ugovor, prvenstveno pred institucijom Ombudsmena, potom pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, a u konačnici, po potrebi, pred Evropskim sudom za ljudska prava”, kazao je Išerić.
On je dodao da broj prijavljenih slučajeva ne odražava stvarno stanje jer mnogi građani nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima niti mehanizmima njihove zaštite.
Kao posebno značajne slučajeve izdvojio je diskriminaciju muslimanki pri zapošljavanju u Općinskom sudu u Tuzli, pitanje prava zaposlenih na obavljanje džuma-namaza, kao i sporove koji se odnose na vakufsku imovinu u Stocu i Mostaru.
Komisija je najavila da će u narednom periodu nastaviti s edukacijom građana, praćenjem slučajeva islamofobije te informisanjem domaćih i međunarodnih institucija, uključujući OSCE i Ujedinjene nacije, o kršenjima prava na slobodu vjere u Bosni i Hercegovini.
