Pregovori između Sjedinjene Američke Države i Iran održani u Pakistan završeni su bez postizanja sporazuma, ali su ušli u historiju kao prvi direktni susret na najvišem nivou nakon gotovo pola stoljeća.
Iransku delegaciju predvodio je Mohammad Bagher Ghalibaf, koji se sastao licem u lice s američkim potpredsjednikom JD Vance. Dvojica zvaničnika su se rukovala, a razgovori su, prema riječima iranskih izvora, protekli u mirnoj i srdačnoj atmosferi.
Iako konkretan napredak nije ostvaren, sam susret predstavlja značajan pomak nakon decenija neprijateljstva koje traje još od Iranska revolucija 1979, kada su prekinuti diplomatski odnosi između dvije zemlje.
Analitičari ističu da su ovo bili najopsežniji direktni razgovori u novijoj historiji. Vali Nasr, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins, ocijenio je da pregovori ukazuju na spremnost obje strane da pokušaju okončati sukob.
Nakon neuspjeha pregovora, Vance je poručio da je američka strana iznijela maksimum.
“Jasno smo stavili do znanja koje su naše crvene linije, u kojim stvarima smo spremni da im izađemo u susret, a u kojim stvarima nismo spremni da im izađemo u susret”, rekao je potpredsjednik JD Vance.
Ipak, nije precizirao koje su to tačno linije. Već prije sastanka bilo je jasno da su stavovi dvije strane duboko podijeljeni, čak i oko tumačenja dvosedmičnog primirja i njegovog obuhvata.
Prema informacijama iz iranskih izvora, tri ključna pitanja ostala su neriješena: ponovno otvaranje Hormuški moreuz, sudbina visoko obogaćenog uranijuma i oslobađanje oko 27 milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava u inostranstvu.
SAD su zahtijevale hitno otvaranje moreuza za sav pomorski saobraćaj, dok je Iran odbio da se odrekne kontrole nad ovom strateški važnom rutom prije konačnog mirovnog sporazuma.
Teheran je također tražio finansijsku odštetu za posljedice zračnih udara, kao i deblokadu sredstava koja se nalaze u više zemalja, uključujući Irak, Japan, Katar i Njemačku, ali su američki predstavnici odbili te zahtjeve.
Dodatni kamen spoticanja bio je zahtjev bivšeg američkog predsjednika Donald Trump da Iran preda ili proda cjelokupne zalihe visoko obogaćenog uranijuma. Iran je ponudio alternativno rješenje, ali kompromis nije postignut.
Iako su pregovori završeni bez rezultata, činjenica da su dvije strane nakon 47 godina sjele za isti sto smatra se značajnim presedanom koji bi mogao otvoriti vrata budućim diplomatskim inicijativama.
