Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, u opširnom razgovoru za bh. izdanje Večernji list govorio je o evropskom putu zemlje, ističući da je za napredak potrebna snažnija inicijativa domaćih vlasti, ali i više razumijevanja unutar Evropske unije.
Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Stoga sam pristalica ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije. Na Solunskoj konferenciji 2003., Europska unija je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno – kazao je Schmidt.
Naglasio je kako i sama Evropska unija ima jasan interes za uključivanje Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnog Balkana, prije svega iz sigurnosnih, ekonomskih i historijskih razloga, ali je ukazao i na nedovoljnu posvećenost pojedinih političkih aktera unutar zemlje.
Govoreći o blokadama u radu institucija, posebno Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Schmidt je kritikovao višemjesečni zastoj i poručio da izabrani zvaničnici moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke. Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je državnu imovinu, čije nerješavanje, kako ističe, direktno koči značajne investicije.
- Ja ne mogu mijenjati dejtonski Ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i općina - kazao je visoki predstavnika.
Dodao je kako bi rješenje ovog pitanja najradije prepustio domaćim institucijama, ali je upozorio da postojeća zabrana raspolaganja državnom imovinom ima negativne ekonomske posljedice.
- Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi jedno povjerenstvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Smatram da je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces – kazao je Schmidt.
Kada je riječ o mogućnosti korištenja bonskih ovlasti za izmjene Izbornog zakona, Schmidt je istakao određenu rezervu, naglašavajući kompleksnost tog pitanja i potrebu za širim političkim konsenzusom.
- Moramo prepoznati da postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih lidera. Europska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje – dodao je.
Govoreći o budućnosti međunarodnog nadzora, Schmidt je poručio da bi se uloga bonskih ovlasti trebala postepeno smanjivati kako Bosna i Hercegovina bude napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da netko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.
Na kraju je istakao i važnost aktivnije uloge građana, naglašavajući da je jačanje kontrole nad političarima, kao i unapređenje integriteta izbornog procesa, ključno za funkcionalniji politički sistem.
- Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da netko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.
