Odbor za ustavna pitanja NSRS održao je redovnu sjednicu na kojoj je utvrdio odgovor Ustavnom sudu BiH u predmetu broj koji se odnosi na rješavanje spora sa NSRS zbog donošenja Odluke o izboru predsjednika Vlade RS i Odluke o izboru članova Vlade RS. U odgovoru je navedeno da je zahtjev suštinski nedopustiv jer se, kako tvrde, ne radi o sporu između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te da ne postoji nadležnost Ustavnog suda BiH da o tome odlučuje. Ističu i da je zahtjev neosnovan, naglašavajući da je Narodna skupština Republike Srpske organ entiteta koji vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast, kao i da je predstavničko tijelo svih građana u Republici Srpskoj.
Dalje navode da Narodna skupština ima obavezu da, u okviru ustavnih ovlaštenja, upotrijebi sve pravne instrumente potrebne za funkcionisanje organa Republike, pozivajući se i na stav Ustavnog suda Republike Srpske. Smatraju da je riječ o "aktu vladanja", odnosno političkom aktu izbora i imenovanja, koji pravni osnov crpi iz Ustava Republike Srpske, zbog čega, kako navode, Ustavni sud BiH nije nadležan za ocjenu ustavnosti tih odluka.
Narodna skupština očekuje da zahtjev bude odbačen, pozivajući se na raniju odluku Ustavnog suda BiH od 22. januara 2026. godine, kada je zahtjev za ocjenu ustavnosti odbačen kao nedopušten zbog nenadležnosti tog suda. Tada je obrazloženo da ustavni spor između BiH i jednog od entiteta postoji samo ukoliko se radi o pitanju iz Ustava BiH za čije je rješavanje nadležan isključivo Ustavni sud BiH, te da spor ne može proisteći iz redovnih pozitivnopravnih propisa, već se mora ticati pitanja regulisanog samim Ustavom BiH.
Podsjetimo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na 166. plenarnoj sjednici 23. januara donio odluku kojom je prva Vlada Republike Srpske, na čelu sa Savo Minić, proglašena neustavnom. Sud je razmatrao pitanje da li je Milorad Dodik mogao, nakon prestanka mandata, u svojstvu predsjednika Republike Srpske predložiti predsjednika i članove Vlade, ocijenivši da se time otvara pitanje vladavine prava.
U meritumu predmeta, Sud je zaključio da su sve odluke donesene u periodu od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa članovima I/2 i III/3.b) Ustava BiH. Sporne odluke temeljile su se na Dodikovoj odluci od 23. augusta 2025. godine o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, danom pravosnažnosti presude Suda BiH, što je naknadno konstatovano i u postupku pred CIK-om BiH.
Dodik je mandatara Savu Minića imenovao nakon što mu je funkcija već bila prestala, a potom je Minić predložio ministre koje je potvrdila Narodna skupština RS-a. Zbog toga su više parlamentarnih grupa uputile apelacije Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti Vlade imenovane u augustu 2025. godine.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman ranije je izjavio da je Sud intenzivno radio na ovom predmetu, koji je zahtijevao komunikaciju sa subjektima u postupku, najavivši konačnu odluku krajem januara. U međuvremenu je u Republici Srpskoj izglasana ostavka premijera Minića i imenovana nova vlada, dok je Dodik izjavio da su taj potez povukli kako bi bili "korak ispred", aludirajući na odluku Ustavnog suda BiH.
