Izabrani zvaničnici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, koji već mjesecima blokiraju rad ove institucije, zatražili su održavanje posebne sjednice o funkcionisanju ovog doma.
Istovremeno, Ured visokog predstavnika pozvao je na deblokadu rada državnih institucija, upozoravajući da vlast na državnom nivou bilježi zastoj i u reformskim procesima, ali i u odgovorima na inflaciju i energetsku krizu. Predložena je sjednica Kolegija za 20. april, a pitanje koje se postavlja jeste – može li doći do preokreta u radu državne vlasti.
Od himne do prekida. Nedolaskom, češće odlaskom. Dom naroda Bosne i Hercegovine i repriza koju je odavno postalo zamorno gledati. Obaranje kvoruma princip je koji već godinu naizmjenično, pojedinačno pa i udruženo koriste delegati SNSD-a i HDZ-a BiH. Ne odgovora im dnevni red ili dopuna.
Sada, paradoksalno, od predsjedavajućeg Ademovića Čović i Špirić traže hitno sazivanje sjednice Kolegija s jednom tačkom – osiguranje neometanog rada i funkcionisanja Doma naroda PSBiH.
Apsurd političkih poteza
Apsurd, dobra namjera ili tek zamjena teza? Od sabotaže rada do spasilačke misije očuvanja državnih institucija. Sve je moguće, samo su razlozi upitni. Jesu li presudili sastanci s međunarodnim zvaničnicima, izborna godina ili ponovo politika ucjena?
Politički analitičar i prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić ocijenio je da blokade nisu bile slučajne.
„Blokirana situacija u kojoj se nalazio Dom naroda nije bila slučajna, nego su blokirajući rad institucija željeli isposlovati ili proizvesti situaciju u kojoj će svoje političke zahtjeve staviti u prvi plan. Sada zapravo prave predstavu za javnost. Od rušitelja kvoruma žele se pretvoriti u one koji žele revitalizirati Dom naroda i predstaviti se kao zabrinuti“, kazao je Fejzić.
Politički analitičar Mladen Bubonjić istakao je da se politički procesi u Bosni i Hercegovini često koriste selektivno.
„Političke elite u ovoj zemlji političke procese tretiraju kao švedski sto. Drugim riječima, biraju ono što im odgovara, dok ostalo opstruiraju, blokiraju ili negiraju“, rekao je Bubonjić.
Ustavni okvir i kompromis
Ustavnu mogućnost koristili su svi, godinama, po potrebi. No bez jasno utvrđene većine a uz posvađane, ranije partnere u dogovoru, teško je očekivati preokret. Razgovor o funkcionisanju Doma u konačnici mogao bi se - u cijelom apsurdu, možda pokazati i kao dobar potez, ako bude kompromisa.
Politički analitičar Milan Sitarski naglasio je da rješenja moraju biti utemeljena na Ustavu Bosne i Hercegovine.
„Mi nismo ni unitarna ni konfederalna država da se bilo ko može otcijepiti. Mi smo federalna država sa dvostrukim ključem. Mora postojati većina predstavnika ukupne građanske populacije i većina unutar svakog od tri konstitutivna naroda za svaki zakon ili prijedlog. Ako se ide mimo tih dogovora, onda se ne može govoriti o blokadi“, istakao je Sitarski.
Pozivi na deblokadu
Istu poruku delegatima uputio je i visoki predstavnik Christian Schmidt, od kojeg je tražena pomoć: Radite svoj posao! Jer dok država stagnira, oni koji plaćaju – čekaju. Na smanjenje akciza, evropski put, povećanja plata, smanjenje CBAM takse. Dok Federacija kreće u značajne energetske projekte, na državnom nivou i oni su simbol podjela.
„Ljubazno pozivam sve da preuzmu svoju dužnost i pronađu način da postignu saglasnost kako bi se glasalo o ovom vrlo važnom zakonu koji je neophodan i ostvariv kroz demokratski proces, uz spremnost da se pronađe pošten i uravnotežen kompromis za državu“, poručio je Schmidt.
Predloženi datum za sjednicu Kolegija je 20 april. Nije sigurno, ali ako je suditi prema ranijim izjavama predsjedavajućeg Ademovića, on će raditi po zakonu. Dakle, udovoljiti zahtjevu.
Ali ostaje drugo pitanje. Mogu li i kako spriječiti delegate da i mimo dogovora Kolegija koriste svoju zakonsku mogućnost dopune dnevnog reda?
