Politička scena u Srednjobosanski kanton posljednjih dana uzburkana je zbog sporazuma o zdravstvenoj zaštiti koji je postao predmet javne polemike. Stranka Narod i Pravda optužila je kantonalne vlasti i Zavod za zdravstveno osiguranje SBK za, kako navode, sistemsku diskriminaciju građana na osnovu državljanstva.
Povod za reakciju su dokumenti koji se odnose na sporazum između Zavoda i Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a koji reguliše pružanje određenih zdravstvenih usluga u Republika Hrvatska. Iz Naroda i Pravde tvrde da su do dokumentacije došli nakon sudskog postupka, naglašavajući da je sporazum prethodno bio uskraćen javnosti uz obrazloženje da je riječ o povjerljivom aktu.
U saopćenju ističu kako „građani istog kantona, sa istim zdravstvenim osiguranjem i istim dijagnozama, nemaju ista prava“, te ocjenjuju da se radi o diskriminaciji osiguranika koji imaju isključivo državljanstvo Bosne i Hercegovine. Prema njihovim tvrdnjama, praksa u kojoj jedni imaju pravo na liječenje o trošku Zavoda, a drugi ne, predstavlja ozbiljan presedan u sistemu javnog zdravstva.
S druge strane, iz kabineta premijera SBK Tahir Lendo odbacuju optužbe. U odgovoru navode da Vlada Republike Hrvatske omogućava liječenje u toj zemlji svim osobama koje imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira na nacionalnost, te da sporazum ima i značajan finansijski efekat na rad kantonalnog Zavoda.
Prema njihovom tumačenju, cilj sporazuma je smanjenje izdvajanja za liječenje van kantona, dok bi diskriminacija postojala samo u slučaju da se nekom osiguraniku zabrani liječenje u Hrvatskoj – što, kako tvrde, nije slučaj.
Svoj stav dostavio je i Zavod za zdravstveno osiguranje SBK, naglašavajući da je sporazum zaključen uz saglasnost kantonalne Vlade i odluku Upravnog vijeća. Ističu da je osnovna svrha dokumenta osigurati dostupnost zdravstvenih usluga koje se ne mogu pružiti u mostarskoj bolnici, te precizirati način finansiranja troškova liječenja.
Posebno ukazuju na odredbu prema kojoj se troškovi liječenja osiguranika koji nisu državljani Hrvatske, a koji uz prethodnu saglasnost budu upućeni na liječenje u tu zemlju, pokrivaju iz sredstava Zavoda. Time, kako navode, nije uskraćeno pravo na liječenje, već su definisani različiti modeli finansiranja.
Za osiguranike koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u BiH troškove liječenja snosi budžet Republike Hrvatske, što prema riječima iz Zavoda predstavlja značajne finansijske uštede za kantonalni fond.
Ova situacija otvorila je širu raspravu o principu jednakosti prava osiguranika, načinu finansiranja liječenja van Bosne i Hercegovine i transparentnosti rada javnih institucija. Dok opozicija govori o diskriminaciji, nadležni insistiraju da su prava svih osiguranika jednaka, a razlike postoje isključivo u modelima finansiranja.
