Cijena nafte pada, ali nepovjerenje između Washingtona i Teherana ostaje. Trump traži sporazum bez stvaranja utiska američkog povlačenja...
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su preliminarni sporazum o okončanju sukoba na Bliskom istoku. Međutim, diplomate kažu da je pred nama dug put, jer će objema stranama trebati još nekoliko dana da finaliziraju dogovor. Nakon što se to učini, počeće period od 60 dana tokom kojeg će se mirovni sporazum provoditi na terenu.
Tržišta, iako oprezno, reaguju pozitivno: cijena nafte Brent pala je ispod "psihološkog praga" od 100 dolara po barelu, dok su dionice indeksa S&P500 zabilježile blagi rast.
Sporazum između dvije strane uključuje ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, kao i javnu obavezu Irana da neće razvijati nuklearno oružje i da će predati svoj obogaćeni uranijum, zatvarajući svoja postrojenja za obogaćivanje. Međutim, ni u jednom od ova tri slučaja još nije odlučeno o konkretnoj metodi implementacije. Čini se da su tu pregovori zastali.
U subotu je američki predsjednik Donald Trump izjavio da će "sporazum uskoro biti objavljen", dok je jučer rekao da "ne žurimo".
U međuvremenu, u SAD-u je izbila politička debata o tome da li sporazum predstavlja američko povlačenje. Neki demokrati čak govore o "predaji". Iz tog razloga, Trump je vrlo oprezan u pogledu toga kako će se sporazum komunicirati i doživljavati.
"Ne slušajte gubitnike. Sporazum koji ću sklopiti je bolji od Obaminog", napisao je na društvenim mrežama.
Tri "prepreke"
Put do finalizacije sporazuma čini se dužim, jer se strane u principu slažu oko glavnih pitanja, ali se sukobljavaju oko najosjetljivijih detalja.
Kontrola Hormuškog moreuza
Postoji jasno neslaganje oko ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza. Iako se obje strane slažu da bi mirovni sporazum trebao dovesti do ponovnog otvaranja strateškog koridora za globalni transport nafte, nisu se složile ko će ga kontrolirati i kako. Iran smatra da je održavanje pune kontrole nad moreuzom nešto što se podrazumijeva i "legitimno pravo". Ovo su objavili izvori bliski iranskom ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju.
Za SAD, ovo ne bi bio problem da se curenje informacija o sporazumu u Washingtonu ne bi protumačilo kao "predaja" Iranu. Trump insistira da sporazum "neće biti kao Obamin" i da neće dati novac ili druge resurse Iranu. S druge strane, lokalni iranski mediji citiraju vojnog zvaničnika, savjetnika vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija, koji je izjavio da Iran "ima legitimno pravo da upravlja moreuzom". Za Teheran, ovo nije pitanje prestiža, već ekonomskog opstanka. Iranu je potrebna kontrola nad Hormuzom kako bi osigurao vitalne prihode. Ostaje pitanje: ko će se povući?
Obogaćeni uranijum i nuklearna postrojenja
Još jedna prepreka vezana je za obogaćeni uran i postrojenja za obogaćivanje urana. Sve strane shvataju da je nerazvoj nuklearnog oružja od strane Irana "crvena linija" i uslov o kojem se Izrael ne može pregovarati. Premijer Benjamin Netanyahu ponovio je ovo tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trumpom, dobivši garancije koje je tražio. Prema objavljenim informacijama, Iran je u principu pristao da preda sav obogaćeni uran i uništi postrojenja povezana s razvojem nuklearnog oružja. Problem leži u načinu na koji se ovaj proces provodi.
Teheran ima iskustva iz prethodnog nuklearnog sporazuma, poznatog kao "Obamov sporazum", gdje su međunarodni inspektori pratili iranski mirnodopski nuklearni program i nadgledali upravljanje osjetljivim materijalima.
Trumpova administracija želi da se obogaćeni uranijum direktno preda američkim vlastima, koje će ga transportovati na teritoriju SAD-a. Trump također želi da inspektori koji će pratiti demontiranje nuklearnog programa budu Amerikanci, jer smatra da su međunarodne komisije u prošlosti bile prevarene. Za Teheran takav postupak izgleda kao predaja poražene strane u ratu i vrlo ga je teško prihvatiti.
Deklaracija o neširenju nuklearnog oružja
To nas dovodi do trećeg pitanja: javne izjave o nerazvoju nuklearnog oružja. Čini se da je ovo kontraprijedlog iranske delegacije za prekid zastoja oko obogaćenog urana.
Iran je spreman javno izjaviti da nema interesa, namjere i nikakvog interesa da razvija ili stekne nuklearni arsenal. Takva izjava bi uveliko zadovoljila Izrael, koji sebe smatra najugroženijom stranom. Prijedlog razmatra Washington.
Međutim, ostaje nejasno hoće li ova izjava biti dovoljna da Iran poštedi procesa koji Teheran smatra ponižavajućim. Štaviše, Trump želi da ograničenja obogaćivanja urana važe najmanje 20 godina. Iz tog razloga, prema iranskim izvorima, ne može se isključiti mogućnost da pitanje urana uopće ne bude uključeno u konačni mirovni sporazum.
Nepovjerenje sa svih strana
Obje strane i dalje imaju veliko nepovjerenje jedna prema drugoj. Analitičari procjenjuju da će zbog toga biti potrebno nekoliko dodatnih dana čak i nakon postizanja preliminarnog sporazuma prije nego što se on finalizira. Ukoliko se postigne konačni sporazum, počeće period prekida vatre od 60 dana.
Tokom protekla 24 sata, američki i iranski zvaničnici su javno iznijeli ustupke koje svaka strana želi postići.
Iranski zvaničnici su u subotu izjavili da bi mogući sporazum predviđao početak pregovora o nuklearnim pitanjima tek u roku od 30 do 60 dana.
„Ako se postigne dogovor “, napisao je Trump na društvenim mrežama u nedjelju, „Sjedinjene Države bi mogle ukinuti blokadu iranskih luka, koja se koristi za pritisak na Teheran da ponovo otvori Hormuški moreuz.“
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da su SAD spremne započeti "vrlo ozbiljne pregovore" o iranskom nuklearnom programu, pod uslovom da Iran odmah ponovo otvori Hormuški moreuz.
"Ne možete riješiti nuklearna pitanja za 72 sata pišući na salveti", rekao je Rubio tokom intervjua u New Delhiju.
"Tijesac mora biti odmah otvoren, a zatim ćemo, na osnovu dogovorenih parametara, započeti vrlo ozbiljne pregovore o obogaćivanju urana, obogaćenom uranu i iranskoj obavezi da nikada neće posjedovati nuklearno oružje", dodao je.
Zašto cijena nafte pada samo neznatno?
Iako sve ukazuje na to da su strane blizu mirovnog sporazuma, što je i izraelski premijer Benjamin Netanyahu nagovijestio nakon telefonskog razgovora s Trumpom, tržišta i dalje reagiraju oprezno.
Cijena Brent sirove nafte pala je za oko 1,5%, na 99 dolara po barelu, dok je cijena West Texas Intermediate pala za gotovo 5%, na 92 dolara po barelu.
Ovaj relativno ograničen pad ukazuje na to da investitori ostaju skeptični i čekaju da vide hoće li se dogovor zaista finalizirati.
Stručnjaci također ističu da će biti potrebni mjeseci da se normalna plovidba u potpunosti vrati u normalu u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi preko petine nafte kojom se trguje širom svijeta.
Trenutno je oko 1.500 do 2.000 brodova i dalje nasukano u Perzijskom zaljevu.
Čak i ako bi se moreuz odmah ponovo otvorio, brodarske kompanije i osiguravatelji pomorskih plovila tražili bi uvjeravanja da je sporazum stabilan i da je prolaz tankera siguran.
Nadalje, s obzirom na ozbiljno oslabljenu iransku pomorsku flotu, SAD i njihovi pomorski saveznici, koji bi mogli tražiti i pomoć Grčke, morat će očistiti područje od pomorskih mina za koje se vjeruje da ih je postavio Iran.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, za potpuno obnavljanje izvoznih operacija bit će potrebno „ najmanje dva do tri mjeseca “.
