Više od 20 zemalja je tokom pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezlo proizvoda vrijednih više od 100 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Iz kojih država Bosna i Hercegovina najviše uvozi robu?
Tako je, prema ovim podacima, od ukupno 13,39 milijardi KM uvoza u pet mjeseci ove godine najviše uvezeno iz Hrvatske, i to za 2,67 milijardi KM.
Slijedi Srbija sa 1,63 milijarde KM, pa Njemačka 1,14 milijardi KM, te Slovenija sa 1,04 milijarde KM.
Iz Italije je stiglo robe za 949 miliona KM, Austrije 688 miliona KM, Turske 654 miliona KM, Kine 615 miliona KM, te Mađarske za 414 miliona KM.
Poljska je uvezla u BiH robu za 385 miliona KM, Nizozemska 357 miliona KM, Švajcarska 314 miliona KM, Slovačka 209 miliona KM, a Češka 189 miliona KM.
Dalje slijedi uvoz iz Belgije u vrijednosti od 158 miliona KM, Rumunije 144 miliona KM, Španije 127 miliona KM, Bugarske 125 miliona KM, Sjeverne Makedonije i Francuske 105 miliona KM.
Ko su glavni kupci domaćih proizvoda i gdje BiH najviše izvozi?
S druge strane, BiH je u pet mjeseci ove godine u 14 zemalja izvezla robu za više od 100 miliona KM.
Najviše je robe otišlo u Hrvatsku, za 1,41 milijardu KM, Njemačku 1,09 milijardi KM, Austriju 746 miliona KM, Srbiju 714 miliona KM, te Sloveniju 665 miliona KM.
U Italiju je izvezeno 534 miliona KM, Crnu Goru 232 miliona KM, Nizozemsku 200 miliona KM, Tursku 175 miliona KM, kao i Češku 164 miliona KM.
U Francusku je izvezeno robe za 141 milion KM, u Švajcarsku 140 miliona KM, Mađarsku 124 miliona KM i Rumuniju 102 miliona KM.
Sa kojim državama BiH ostvaruje suficit u razmjeni?
Od ovih 20 zemalja, Bosna i Hercegovina je u periodu januar - maj ove godine imala suficit u razmjeni samo sa njih dvije: Austrijom i Francuskom.
"Kada je riječ o deficitu i suficitu s pojedinim zemljama, situacija je povoljnija nego što ti podaci pokazuju kada se primijeni druga metodologija i uzmu u obzir proizvodi prema porijeklu robe, a ne zemlji trgovine, jer iz velikog broja država BiH uvozi robu posredno pa to stvara iluziju da je stvarni uvoz iz tih zemalja veći nego što jeste", rekao je za "Nezavisne novine" ekonomista Igor Gavran.
Zašto uvozimo proizvode koje možemo sami praviti i kakva nas ekonomska budućnost čeka? Prema njegovim riječima, međutim, ove razlike po pojedinim tržištima ne mijenjaju sliku ukupno nepovoljnog odnosa razmjene sa svijetom, a pogotovo ne mijenjaju lošu strukturu našeg izvoza gdje se tek mali dio odnosi na finalne i proizvode visoke dodane vrijednosti.
"Iz uvoza se ogroman dio odnosi na proizvode koje ili proizvodimo ili možemo proizvoditi u dovoljnom obimu da zadovoljimo vlastite potrebe. Poseban je problem što trenutno trendovi gašenja industrijskih kapaciteta poput industrije koksa i čelika nagovještavaju samo još gore rezultate u budućnosti umjesto poboljšanja
