Nova naučna saznanja gotovo svakodnevno su rezultat snimaka najnaprednijeg svemirskog teleskopa u historiji, Jamesa Webba. Ovoga puta astronomi su dobili nove spoznaje o plinovitom divu, Uranu
Nakon slike Neptuna, objavljene prošloga septembra, svemirski teleskop James Webb snimio je svojim instrumentima još jednog plinovitog diva iz Sunčevog sistema – Uran. Snimak je nastao kamerom u bliskom infracrvenom spektru (NIRCam), a na njmu se ističe vrlo sjajna atmosfera planeta, kao i niz njegovih prstenova. Upravo prstenovi pokazuju koliko je osjetljiva kamera Webba, jer su najtamniji među njima do sada bili zabilježeni tek dvaput – izbliza kamerom sa sonde Voyager 2 te s havajske zvjezdarnice Keck, korištenjem napredne optike.
Nevjerovatan snimak: Pogledajte rijetko i drevno spajanje masivnih kvazara
Webbova fotografija prikazuje sjeverni pol Urana, planete koja je u Sunčevom sistemu jedina postavljena "bočno", pa su joj godišnja doba značajno drugačija nego kod ostalih planeta. Trenutno mu je sjeverni pol okrenut prema Suncu, i takav ostaje godinama, sve dok planet ne dođe na drugi kraj svoje 84-godišnje orbite. Tada će ista regija desetljećima ostati u potpunom mraku (kao što je bila prilikom posjeta Voyagera 2).
Ova fotografija otkrila je i detalje polarne kape Urana, vidljive u obliku sjajnog kruga na strani okrenutoj prema Suncu, a mogla bi pomoći i u objašnjavanju tog fenomena, budući da do sada nije bila ovako detaljno zabilježena. Blještave manje "mrlje" na površini Urana sjajni su oblaci, tipični za ovu planetu i povezani su s olujama na njenoj površini.
Osim same planete, Webb je snimio i šest od Uranovih 27 poznatih satelita, ali NASA najavljuje da je u planu još posmatranja ovog planetarnog sistema, s drugim instrumentima i s drugim ciljevima, pa će Webb vjerojatno pomoći astronomima proniknuti u još poneku Uranovu tajnu.
