Nakon novih američkih napada na jugu Irana i uzajamnih optužbi između Washingtona i Teherana, Oman se ponovo našao u fokusu regionalnih i međunarodnih tenzija kao država koja pokušava zadržati ulogu posrednika u Zaljevu.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova oštro je osudilo najnovije američke udare, tvrdeći da oni predstavljaju direktno potkopavanje ionako krhkog primirja u regionu. Glasnogovornik ministarstva Esmail Baghaei poručio je da će Iran odgovoriti u skladu sa svojim pravom na samoodbranu, ne precizirajući moguće naredne poteze.
Istovremeno, Baghaei je kritikovao i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u javnim nastupima uputio oštre poruke Omanu u kontekstu razgovora o regulaciji Hormuškog moreuza.
“Oman je dosljedno igrao konstruktivnu, efikasnu i odgovornu ulogu za mir i sigurnost u regiji”, naveo je Baghaei, dodajući da prijetnje i govor sile predstavljaju „opasan presedan u međunarodnim odnosima“.
Napetosti se dodatno odražavaju na pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, gdje je, prema navodima izvora, broj trgovačkih brodova značajno smanjen. Brodarske kompanije navodno su primorane da se koordiniraju s iranskim vlastima i koriste ograničene rute u blizini iranske obale, uz dodatne tranzitne naknade koje Teheran uvodi.
Stručnjaci za međunarodno pomorsko pravo upozoravaju da takve prakse mogu biti u suprotnosti s principom slobodnog tranzita, što dodatno komplikuje već osjetljivu situaciju u jednom od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
SAD i Iran su se, prema dostupnim informacijama, ponovo međusobno optužili za vojne incidente u blizini Hormuškog moreuza, uključujući obaranje dronova i napade na pomorske ciljeve, uprkos ranije najavljenom primirju i tekućim diplomatskim pregovorima.
U međuvremenu, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da bi nastavak sukoba mogao imati ozbiljne globalne posljedice, naglašavajući da se strane nalaze „između vrlo opasne zone rata i mira“ te da nikome nije u interesu dalje zaoštravanje krize.
