U periodu od januara do septembra ove godine, spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine dostigao je alarmantnih 9,634 milijarde KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Iako je izvoz porastao, razlika između onoga što BiH prodaje i onoga što uvozi i dalje neumoljivo raste.
Prema zvaničnim brojkama, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što predstavlja rast od šest posto u odnosu na isti period 2024. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je povećanje od 4,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom, mjera koja pokazuje koliki dio uvoza zemlja može “pokriti” sopstvenim izvozom, iznosi skromnih 56,7 posto — još jedan podsjetnik da BiH i dalje daleko više troši na strane proizvode nego što zarađuje od svojih.
CEFTA i EU partneri: Više trgovine, ali i veći minus
U trgovinskoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e, BiH je izvezla robe u vrijednosti od 2,187 milijardi KM, što je rast od 9,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, uvoz iz tih zemalja je porastao još brže — za 10,5 posto — i dostigao 2,771 milijardu KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom segmentu iznosi 78,9 posto.
Još izraženiji disbalans vidi se u trgovini sa Evropskom unijom, gdje BiH najviše izvozi i odakle najviše uvozi. Ukupan izvoz u EU iznosio je 9,28 milijardi KM (rast od 5,8 posto), dok je uvoz iz EU dosegao 12,903 milijarde KM (rast od 1,9 posto). Pokrivenost uvoza izvozom prema EU partnerima je 71,9 posto.
Strukturalni problemi domaće ekonomije
Ogroman spoljnotrgovinski deficit ne proizlazi samo iz lošeg izvoza, već i iz neefikasne domaće proizvodnje, koja ne može zadovoljiti potrebe domaće potrošnje. Kada domaće fabrike i poljoprivreda ne mogu isporučiti ono što tržište traži, taj prostor automatski popunjavaju strani proizvođači.
Ekonomisti već godinama upozoravaju da je problem duboko strukturalan — Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno konkurentne proizvode, ni po kvalitetu ni po cijeni. To dovodi do toga da potražnja, umjesto da pokrene domaću proizvodnju i otvori radna mjesta, zapravo puni kase kompanija iz susjedstva i EU.
Analize pokazuju da se najveći dio deficita odnosi upravo na zemlje regije, što znači da bi se pametno osmišljenom strategijom uvozne supstitucije dio uvoza mogao preusmjeriti na domaće proizvođače. Time bi se ne samo smanjio deficit, već i pokrenuo značajan rast domaće privrede — procjene govore i do 20 posto povećanja BDP-a, ukoliko bi se dio uvoznih proizvoda zamijenio lokalnim.
Dvostruki teret: skromni izvoz i nepotreban uvoz
Bosna i Hercegovina danas ima dva paralelna ekonomska problema — izvozi znatno manje nego što bi mogla i uvozi daleko više nego što joj treba. I dok dio razloga leži u slaboj konkurentnosti bh. kompanija, problem je i u ograničenosti tržišta. Većina izvoza završava u EU i zemljama regije, dok se potencijalna tržišta u Aziji, Africi ili čak Rusiji — gdje je konkurencija trenutno manja zbog zapadnih sankcija — gotovo i ne istražuju.
S druge strane, uvoz preplavljuju proizvodi koje BiH već ima kapacitet da sama proizvodi: od prehrambenih artikala do građevinskog materijala. Još tragičniji primjeri nalaze se u energetskom sektoru, gdje zemlja, iako posjeduje ogromne resurse, sve više uvozi električnu energiju.
Propali potencijali: Nafta i energija
Posebna priča je naftni sektor. BiH raspolaže određenim rezervama sirove nafte i ima rafineriju koja bi mogla pokriti domaće tržište i ostvariti izvoz, ali umjesto da se koristi kao strateški resurs, ta rafinerija godinama stoji neaktivna. Dok se region suočava s energetskim izazovima i sankcijama, BiH propušta priliku da se pozicionira kao stabilan proizvođač i izvoznik.
Rast izvoza od šest posto može izgledati kao pozitivan signal, ali stvarnost je daleko od ohrabrujuće. Spoljnotrgovinski deficit veći od 9,6 milijardi KM jasno pokazuje da BiH i dalje više uvozi nego što stvara. Bez ozbiljnih reformi, ulaganja u konkurentnost domaće proizvodnje i strateškog planiranja industrijske politike, zemlja će i dalje ostati tržište za tuđu robu, dok će njeni resursi, fabrike i radnici čekati bolja vremena koja nikako da dođu.
