Kasna reakcija države: Trgovska gora test institucionalne ozbiljnosti BiH
Usvajanje zakona u Hrvatskoj kojim se omogućava izgradnja skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških i sigurnosnih izazova za Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko decenija. Ipak, uprkos težini problema i njegovim potencijalno dugoročnim posljedicama, institucionalni odgovor BiH i dalje izostaje.
Još uvijek nije zakazana sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine na kojoj bi se ovo pitanje našlo na dnevnom redu, iako je zakon u susjednoj zemlji već usvojen. Time se gubi dragocjeno vrijeme, dok Hrvatska, koristeći svoj institucionalni i međunarodni položaj, nastavlja s realizacijom projekta koji direktno ugrožava interese BiH.
Prijetnja koja traje decenijama
Ideja o odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori postoji još od kraja devedesetih godina, ali je tek u posljednjim godinama dobila konkretan institucionalni okvir. Lokacija se nalazi neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u slivu rijeke Une, jednog od najvažnijih prirodnih resursa u regiji.
Potencijalne posljedice takvog projekta bile bi dalekosežne. Ugroženo bi bilo zdravlje stanovništva u više pograničnih općina, ekosistem rijeke Une, kao i poljoprivreda, turizam i vodosnabdijevanje šireg područja. Procjene govore da bi posljedice mogle direktno ili indirektno pogoditi oko 250 hiljada ljudi.
Institucionalna tišina kao politička slabost
Iako vlasti Hrvatske insistiraju da je projekat u skladu s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, u Bosni i Hercegovini se upozorava na moguće kršenje međunarodnih konvencija, naročito onih koje se odnose na prekogranični uticaj projekata na okoliš i obavezu konsultacija sa susjednim državama.
Uprkos tome, vanjskopolitičko djelovanje BiH ostaje mlako i neadekvatno ozbiljnosti situacije. Umjesto jasne i koordinirane reakcije na nivou države, proces se razvlači kroz proceduralne zastoje, neodržane sjednice i odsustvo jedinstvenog političkog stava.
Pravna sredstva postoje, ali se ne koriste
Bosna i Hercegovina ima na raspolaganju više pravnih i diplomatskih mehanizama – od formalnih pritužbi institucijama Evropske unije, preko aktiviranja međunarodnih konvencija, do eventualnog pokretanja tužbe protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Međutim, nijedan od tih koraka do sada nije ozbiljno i odlučno pokrenut.
Posebno zabrinjava činjenica da se, umjesto hitne institucionalne reakcije, odgovornost prebacuje između različitih nivoa vlasti, dok projekat na terenu napreduje. Takav pristup ostavlja utisak države koja nije spremna ili nije sposobna da zaštiti vlastite građane i prirodne resurse.
Bez politizacije, bez podjela
Pitanje Trgovske gore ne bi smjelo biti predmet unutrašnjih političkih obračuna, etničkih prepucavanja ili stranačkih interesa. Ovo nije tema identiteta, već zdravlja, sigurnosti i budućnosti. Jedino relevantno pitanje glasi: hoće li Bosna i Hercegovina dozvoliti da se radioaktivni otpad odlaže tik uz njenu granicu, bez njenog pristanka i bez stvarnog učešća u procesu odlučivanja.
Svako dalje odugovlačenje ide u korist samo jednoj strani. Ukoliko institucije BiH ne reaguju odmah, odlučno i jedinstveno, Trgovska gora će postati još jedan primjer kako se strateški problemi pretvaraju u gotov čin – ne zato što nije bilo argumenata, nego zato što nije bilo političke volje.
