Nedavna odluka Bošnjačke stranke (BS) da uđe u vlast u Crnoj Gori izazvala je različite reakcije, kako među političkim analitičarima, tako i među običnim građanima. Odluka je značajna iz više razloga, posebno zbog historijskog konteksta i trenutne političke situacije.
Skupština Crne Gore jučer je izglasala rekonstrukciju vlade, a vladajućoj većini su pridružene Bošnjačka stranka, Demokratska narodna partija te Nova srpska demokratija. Bošnjačka stranka je u Vladi dobila mjesto potpredsjednika Vlade i pet resora, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova koje će voditi lider stranke Ervin Ibrahimović. Pored MVP-a, ova stranka će kontrolisati resore dijaspore; rudarstva, nafte i gasa; socijalnog staranja; demografije i regionalnog razvoja te saradnje sa NVO.
Odluka Bošnjačke stranke da se pridruži vlasti bila je predmet intenzivne diskusije i kritika. Ove kritike su najviše dolazile iz redova DPS-a i GP URA, fokusirajući se na stavove nekih zvaničnika NSD-a i DNP-a prema genocidu u Srebrenici i drugim važnim pitanjima. No, iz perspektive Bošnjačke stranke, ulazak u vlast predstavljao je nužan potez za zaštitu interesa Bošnjaka u Crnoj Gori.
Bošnjačka stranka je posljednjih nekoliko godina bila u opoziciji, što je, prema riječima njenog lidera, negativno uticalo na položaj Bošnjaka. Odsustvo iz vlasti značilo je gubitak utjecaja u ključnim institucijama, poput škola, i povećanu ranjivost zajednice. Odluka da se uđe u vlast, stoga, nije samo politička strategija, već i pokušaj da se osigura bolja zaštita i veći uticaj Bošnjaka na političkoj sceni.
Lekcije iz prošlosti, konkretno iz Bosne i Hercegovine, pokazale su važnost prisustva u vlasti. Bošnjaci su se, prisutni u vlasti, suočavali s manje marginalizacije i mogli su efikasnije zaštititi svoje interese. Odsustvo iz vlasti, s druge strane, dovelo je do postepenog političkog nestajanja. Politički akteri moraju donositi odluke koje će donijeti konkretne koristi njihovim biračima, a ne se voditi isključivo principima koji mogu biti neostvarivi u praksi.
Bošnjačka stranka u vladi četničkog vojvode Mandića: Koliko je koalicija s neočetnicima opasna za Crnu Goru?
Odluka Bošnjačke stranke da uđe u vlast u Crnoj Gori suočila se i s kritikama iz bošnjačkih krugova. Kritičari tvrde da ulazak u vlast sa strankama koje negiraju genocid u Srebrenici predstavlja kompromis s moralnim principima. No, podržavaoci ove odluke ističu da će Bošnjačka stranka imati moć da štiti interese Bošnjaka u Crnoj Gori. Opozicioni status donio je Bošnjacima marginalizaciju i smanjenje utjecaja, te je ulazak u vlast viđen kao način da se to promijeni.
U političkom kontekstu Crne Gore, prisustvo Bošnjačke stranke u vlasti osigurava da Bošnjaci imaju glas unutar vlade, što je ključ za zaštitu njihovih interesa. Kritike koje optužuju Bošnjačku stranku za legitimizaciju neprijateljskih politika zanemaruju činjenicu da bi alternativa bila još gora za Bošnjake. Politička moć dolazi sa prisustvom u vlasti, a odsustvo vodi ka marginalizaciji i nestajanju.
Odluka Bošnjačke stranke da uđe u vlast u Crnoj Gori je strateški potez koji je neophodan za zaštitu interesa Bošnjaka. Kritike na račun ove odluke moraju uzeti u obzir složenost političke realnosti i historijske lekcije. Politička moć i utjecaj dolaze sa prisustvom u vlasti, a odsustvo iz vlasti vodi ka marginalizaciji i nestajanju.
