Najnoviji načini primjene umjetne inteligencije (AI) mogli bi dovesti do automatizacije četvrtine poslova koje obavljaju radnici zaposleni u SAD-u i u Eurozoni, stoji u izvještaju Goldman Sachsa.
Ova investicijska banka objavila je kako bi AI sustavi poput Chat GPT-ja, koji mogu kreirati sadržaj gotovo identičan onome koji kreiraju ljudi, mogli izazvati velike promjene na tržištu rada.
Navode kako je moguć porast produktivnosti koji na koncu može dovesti do povećanja godišnjeg globalnog BDP-a za sedam posto u razdoblju od 10 godina. Ipak, autori studije, Joseph Briggs i Devesh Kodnani, zaključuju kako ova tehnologija može dovesti i do značajnih poremećaja na tržištu rada i riziku izložiti oko 300 miliona zaposlenih.
Stanje je posebno rizično za pravnike i administrativno osoblje jer bi oni, navodi se, mogli postati suvišni. Prema Briggsovim i Kodnanijevim izračunima, na poslove oko dvije trećine zaposlenih u SAD-u i Europi utjecat će automatizacija do koje je doveo AI, piše Financial Times. Advokati i administrativno osoblje izloženi su najvećem riziku da postanu tehnološki višak.
Prema predviđanju dvojice stručnjaka, u SAD-u bi razvoj umjetne inteligencije mogao pogoditi oko 63 posto radne snage. Nekih 30 posto radnika, onih koji obavljaju fizičke poslove ili poslove na otvorenom, neće biti pogođeno napretkom umjetne inteligencije, iako bi njihova radna mjesta mogao ugroziti razvoj drugih tehnologija. Oko sedam posto zaposlenih u SAD-u moglo bi biti postati višak, jer će najmanje pola njihovih radnih zadataka obavljati umjetna inteligencija.
Goldman u studiji tvrdi da će utjecaj AI-a biti sličan i u Europi. Što se tiče zemalja u razvoju, na njihovim tržištima rada prevladavaju fizički poslovi, pa GS procjenjuje kako će samo petinu ukupnih poslova u manje razvijenim zemljama djelomično ili u potpunosti odrađivati AI.
