Iran i SAD traže izlaz iz nuklearne krize dok istovremeno gomilaju vojne i političke pritiske
Visoki zvaničnici Iran i Sjedinjene Američke Države pripremaju se za novu rundu indirektnih pregovora o nuklearnom programu, koja će biti održana u Ženeva, u atmosferi dubokog nepovjerenja i straha od još jednog diplomatskog neuspjeha koji bi mogao dodatno destabilizirati Bliski istok.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi otputovao je iz Teherana predvodeći diplomatsku i tehničku delegaciju, nakon što je prvi krug indirektnih razgovora održan prošle sedmice u Oman. Oman će i dalje imati ključnu posredničku ulogu, dok Švicarska tradicionalno služi kao diplomatski kanal između dvije zemlje koje nemaju formalne odnose još od prekida veza 1980. godine.
Nuklearni program u središtu globalne krize
Glavna tačka spora ostaje iranski nuklearni program. Teheran insistira da je riječ o civilnom i mirnodopskom programu, ali činjenica da je Iran obogaćivao uranij do 60 posto izaziva ozbiljnu zabrinutost Zapada, jer je to nivo koji je tehnički vrlo blizu onome potrebnom za proizvodnju nuklearnog oružja.
Administracija američkog predsjednika Donald Trump zauzela je čvrst stav da Iran ne smije imati mogućnost obogaćivanja uranija ni pod kojim okolnostima. Teheran takav zahtjev smatra neprihvatljivim i tvrdi da bi to predstavljalo kršenje njegovog suverenog prava na razvoj nuklearne energije u civilne svrhe.
Istovremeno, iranski zvaničnici signaliziraju spremnost na određene ustupke, uključujući ograničavanje zaliha visoko obogaćenog uranija, ali samo pod uslovom da Sjedinjene Američke Države ukinu ekonomske sankcije koje godinama teško pogađaju iransku ekonomiju.
Diplomatski razgovori pod sjenom vojne sile
Dok diplomate pokušavaju pronaći kompromis, vojni pritisak ostaje snažno prisutan. Washington je najavio raspoređivanje nosača aviona USS Gerald R. Ford na Bliski istok, što predstavlja jasnu demonstraciju vojne moći i upozorenje Teheranu.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da Washington i dalje preferira diplomatsko rješenje, ali je naglasio da su vojna razmještanja preventivna mjera za zaštitu američkih interesa i saveznika u regiji.
S druge strane, Iran je upozorio da bi svaki američki napad izazvao direktan odgovor, uključujući moguće napade na američke vojne baze u regiji, što dodatno povećava rizik od šireg regionalnog sukoba.
Izrael traži strožiji sporazum
U pregovore se indirektno uključuje i Izrael, čiji premijer Benjamin Netanyahu zahtijeva mnogo strožiji sporazum. Izrael insistira da svaki dogovor mora uključivati potpuno uklanjanje obogaćenog uranija iz Irana, ali i ograničavanje njegovog balističkog programa te prekid podrške regionalnim savezničkim grupama.
Ovakvi zahtjevi dodatno komplikuju pregovore, jer Iran odbija razgovarati o pitanjima koja nisu direktno vezana za njegov nuklearni program.
Sudbina sporazuma neizvjesna
Iako obje strane javno ostavljaju prostor za diplomatski dogovor, stvarnost pokazuje da su pozicije i dalje duboko udaljene. Sjedinjene Države žele maksimalna ograničenja, dok Iran traži ukidanje sankcija i priznanje svojih nuklearnih prava.
Pregovori u Ženevi mogli bi predstavljati posljednju šansu za mirno rješenje prije nego što kriza preraste u otvoreni sukob. Ulog nije samo nuklearni program, nego stabilnost cijelog Bliskog istoka i sigurnost globalnog poretka.
