U Sarajevu je, u organizaciji Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, održan okrugli sto posvećen zločinima počinjenim u Višegradu od 1992. do 1995. godine, s posebnim fokusom na posljedice i kulturu sjećanja. Skup je realiziran u okviru obilježavanja 34 godine od stradanja Bošnjaka u ovom gradu.
Događaj je okupio predstavnike akademske zajednice, institucija vlasti, udruženja žrtava i brojne građane, a centralna poruka bila je jasna – bez sistematskog pamćenja i naučnog pristupa, istina ostaje izložena negiranju i relativizaciji.
Direktor Instituta Muamer Džananović naglasio je da Višegrad predstavlja jedno od najtežih mjesta stradanja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, ali i simbol potrebe za kontinuiranim istraživanjem. Ukazao je da savremeni pristupi proučavanju genocida sve više stavljaju fokus na pojedinačne sudbine i lokalne zajednice, jer upravo takav pristup razotkriva puni obim i karakter zločina.
Kako je istaknuto, tri decenije nakon počinjenih zločina, društvo se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima – od negiranja presuđenih činjenica do nedovoljne institucionalne zaštite mjesta stradanja i problema s položajem povratnika.
Učesnicima su se obratili i Mehmed Pargan, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović, zatim Bilal Memišević iz Medžlisa Islamske zajednice Višegrad, kao i Hida Kasapović, predsjednica udruženja porodica nestalih.
Tokom radnog dijela skupa prezentirani su brojni aspekti zločina – od historijskih analiza do pravnih i demografskih podataka. Viša naučna saradnica Zilha Mastalić Košuta govorila je o kontinuitetu nasilja nad Bošnjacima još od Drugog svjetskog rata, dok je Ermin Kuka izložio detaljnu hronologiju zločina počinjenih tokom agresije, uključujući masovna ubistva i spaljivanja civila.
O posebno osjetljivoj temi seksualnog nasilja govorila je profesorica Ehlimana Memišević, naglašavajući važnost pravnog procesuiranja i dokumentovanja ovih zločina, dok je Emza Fazlić predstavila podatke o nestalim osobama.
Prema njenim riječima, na području Višegrada evidentirano je više od hiljadu nestalih osoba, među kojima su i žene i djeca, dok su posmrtni ostaci pronađeni na desetinama lokacija, uključujući brojne masovne grobnice. Proces identifikacije i dalje traje, uz brojne poteškoće.
Tema uništavanja vjerskih objekata također je otvorena kroz izlaganje Medina Mehmedović-Mulalić, koja je ukazala na razmjere razaranja džamija i drugih objekata Islamske zajednice tokom rata.
Zaključeno je da su domaći i međunarodni sudovi, uključujući Haški tribunal, već utvrdili ključne činjenice o zločinima u Višegradu, te da su izrečene brojne pravosnažne presude. Uprkos tome, učesnici su upozorili da borba za istinu i očuvanje sjećanja nije završena.
Poruka sa skupa bila je nedvosmislena – Višegrad ostaje trajna opomena, ali i obaveza da se činjenice čuvaju, istražuju i prenose budućim generacijama.
