Lokalni izbori u BiH će biti održani u oktobru ove godine, po svemu sudeći prema dosadašnjim pravilima.
Vraćanje povjerenja javnosti u izborni sistem je hitni prioritet za organe vlasti u BiH, izjavio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Stoga je potrebno u kratkom roku provesti reforme sa ciljem poboljšanja integriteta izbora kako bi se osigurala uspješna organizacija lokalnih izbora zakazanih za oktobar ove godine.
U međuvremenu, stranke državne koalicije su održale sastanak u Laktašima na kojem su dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH i to: podizanje cenzusa na četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da bude postavljen na pet odsto, da mandat od sada pripada stranci, zatim zatvorene izborne liste, ukidaju se preferencije, uvodi se skeniranje glasačkih listića, za lica koja odu sa izvršne funkcije uvodi se pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu, te se uvodi obavezno glasanje za sve građane BiH sa pravom glasa, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta bi se trebao formirati fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.
S obzirom da je Američka ambasada BiH kritikovala navedene izmjene Izbornog zakona BiH dogovorene u Laktašima, došlo je do zatišja kad je u pitanju realizacija dogovora iz Laktaša.
Nebrojeno puta smo svjedočili pritiscima Milorada Dodika i Dragana Čovića da se realizuje ovaj dogovor uz „prijetnje“ da će objaviti stenogram sa ovog sastanka i upozoravajući američku i briselsku administraciju da se ne miješa u ovaj dogovor koji se predstavlja kao dogovor tri konstitutivna naroda.
Čović i Dodik zadovoljno iščekuju realizaciju istog jer očekuju ispunjavanje njihovih političkih ciljeva u pogledu sastava Ustavnog suda BiH i legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH.
S druge strane, evropski put BiH upravo ovisi o realizaciji dogovora iz Laktaša.
Napominjemo javnost da je Dodik rekao da će blokirati evropski put BiH ukoliko se Schmidt bude miješao u izborni zakon i nametao mjere.
Schmidt se još uvijek nije odlučio na nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, ali i ako se bude odlučio najvjerovatnije će se te izmjene odnositi na skeniranje glasačkih listića.
Direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banja Luka Dane Branković upozorava da bi skeniranje glasačkih listića na ovogodišnjim lokalnim izborima omogućilo njihovo neograničeno falsifikovanje.
S pravom se postavlja pitanje o kakvom integritetu izbora pričamo ako visoki predstavnik nameće mjere u 19. sati na dan izbora, biramo delegate iz kinder jaja i Schmidt suspenduje Ustav Federacije BiH na 24 sata kako bi formirao Vladu Federacije BiH?
I da li uopće treba izlaziti na izbore ako će visoki predstavnik mijenjati izborna pravila na dan izbora?
Sigurno da će i ovo ponašanje visokog predstavnika u BiH uticati na volju birača da iskoriste svoje demokratsko pravo i učestvuju u izbornom procesu.
Nakon lokalnih izbora u BiH održanih 2020. godine, sprovedeno je istraživanje putem društvenih mreža kako bi dobili odgovor zašto naši sugrađani nisu izašli na pomenute izbore odnosno zašto ne koristimo moć koju imamo da biramo one koji će u naše ime donositi odluke i koji će raditi isključivo u interesu građana BiH.
Na pitanje Zašto niste izašli na lokalne izbore 2020. godine, ispitanici su odgovorili sljedeće:
Izbori ne mogu ništa promijeniti (9%)
Ne zanima me politika (5%)
Razočarenje (7%)
Slabi kandidati/stranke (23%)
Strah od zaraze virusom (16%)
Ostalo (40%)
Razlog zašto ne izlazimo na izbore je najčešće taj što smatramo da su kandidati ili stranke slabi, odnosno kako mi to volimo reći „nemamo za koga glasati“.
Opći izbori u BiH su omogućili da građani BiH upoznaju kako bi se sve političke partije u BiH ponašale ako dobiju vlast.
Naime, nema stranke u BiH koja nije okusila vlast. Tako da će pred našim građanima biti teška odluka kome povjeriti svoj glas.
Građani BiH moraju biti svjesni vrijednosti svog glasa. Upravo građani imaju tu moć da nagrađuju i kažnjavaju političare.
Glas ne vrijedi ni 5 KM, niti 50 KM, niti 100 KM. Glas vrijedi budućnosti naše djece.