Iako na tržištu Bosne i Hercegovine postoji mnoštvo suplemenata, nisu svi provjereni i odobreni za korištenje. Suplementacija je postala izuzetno aktuelna tema posljednjih decenija, kako u naučnim krugovima, tako i generalno kod stanovništva.
Ona je odavno prevazišla granice sporta, sportske medicine i sportskog nutricionizma za koje se u prošlosti vezala. Svake godine desetine novih proizvoda dolaze na domaće tržište, međutim, prema tvrdnjama stručnjaka, postoji samo nekoliko onih koji su se uistinu pokazali efikasnim nakon temeljnih naučnih ispitivanja.
Brojne opasnosti suplementacije
Neki od najpopularnijih suplemenata na bh. tržištu su takozvani pržači masti, aminokiseline, karnitin, protein. Stručnjaci navode da su rasprostranjeni do te mjere da se čak plasiraju u formama zamjenskih obroka, ali da je najveći problem ove pošasti nedostatak znanja i konzumacija na vlastitu odgovornost. To je posebno bilo izraženo na početku globalne pandemije koronavirusa, gdje su mnogi panično i bez ikakvih provjera koristili razne dodatke prehrani kako bi se zaštitili i ojačali imunitet.
Obzirom na izuzetnu popularnost internet trgovine, mnogi „preskaču“ odlazak ljekaru i stručne konsultacije te „na svoju ruku“ kupuju i konzumiraju nešto za šta tačno ne znaju ni kako djeluje u konačnici. Ili se za savjet i pomoć obraćaju, uglavnom na društvenim mrežama, ne toliko stručnim osobama, samoprozvanim nutricionistima i fitness instruktorima.
„Nedavno sam sarađivao sa djevojkom koja je koristila upravo jedan pržač masti. Djevojka je amaterka, rekreativka, željela je postići optimalnu kilažu. Problem je bio što je taj pržač masti sadržavao efedrin kao nedozvoljenu komponentu. Nije ga kupila u Sarajevu, već na području Tuzlanskog kantona na preporuku ličnog fitness trenera. Meni kao nutricionisti taj preparat nije bio poznat, nisam ga viđao u sarajevskim trgovinama sportske suplementacije. Problem je što mnogi fitness treneri ne posjeduju ni osnovna znanja o ishrani i suplementaciji. Sreća u nesreći je ta što takvi ne rade mnogo s profesionalcima, jer vjerujem da bi broj doping slučajeva i generalno oboljelih bio daleko veći“, pojasnio je za etto.ba Tarik Zolotić, mr. sci. nutricionizma.
Stavljanje dodataka prehrani na tržište BiH je u nadležnosti organa odgovornih za zdravlje stanovništva entiteta i Brčko Distrikta BiH. Prema odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati na tržište dodataka ishrani na područje FBiH, potrebno je podnijeti zahtjev za odobravanje Federalnom ministarstvu zdravstva. U RS-u stavljanje na tržište dodataka prehrani regulisalo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ovog entiteta. Registar tih dodataka ishrani vodi Agencija za sigurnost hrane BiH.
Crno tržište
Stoga, izuzetno je važno kako tvrde stručnjaci iz ove oblasti, a s ciljem očuvanja zdravlja, da se preparati za suplementaciju isključivo koriste u dogovoru s certificiranim nutricionistom ili ljekarom, koliko god djelovali bezazleno, kao i da se koriste isključivo od onih proizvođača na tržištu čije serije provjeravaju nadležna regulatorna tijela.
„Preporučujem da se crno tržište putem interneta, koje nije regulisano nadležnim institucijama - izbjegne, kao i da se preparati isključivo kupuju u ovlaštenim mjestima. Kod neprovjerenih preparata s različitih tržišta može doći do kontaminiranja supstancama koje nisu deklarisane, kao i do nepridržavanja deklarisanih količina određenog nutritivnog sastojka. To posebno predstavlja problem kod sportista, gdje bi eventualnom konzumacijom takvog kontaminiranog preparata nedozvoljenom supstancom moglo doći i do zakonskih posljedica za istog, a što se može odraziti i na buduću karijeru sportiste“ kazao je za etto.ba Mahir Fidahić, specijalista kliničke farmakologije s toksikologijom.
Želja za postizanjem brzih rezultata, kako kod profesionalaca tako i rekreativaca, je upotrebu raznih suplemenata učinila jako atraktivnom. Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine je objavila listu zabranjenih sredstava za 2023. godinu, a koju je ranije utvrdila Svjetska antidoping agencija (WADA).
Na listi zabranjenih sredstava u sportu nalaze se ona sredstva i metode, koje su uvijek zabranjene, dakle na takmičenju i van takmičenja, kao i ona koja su zabranjena samo na takmičenju.
Amaterizam i neznanje
Anabolički androgeni sterodi, peptidni hormoni, faktori rasta i slične supstance i mimetici, zatim beta-2 agonisti, hormoni i modulatori metabolizma, diuretici i maskirni agensi su uvijek zabranjena sredstva, jednako kao i metode: manipulacija krvlju i krvnim komponentama, hemijska i fizička manipulacija te genski i ćelijski doping.
Kokain i metilendioksimetamfetamin (MDMA - ecstasy), kao i neki drugi iz grupe stimulanasa, zabranjeni su na takmičenjima, narkotici i kanabinoidi (hašiš i mariuhana) te glukokortikoidi. Beta-1 blokatori su zabranjeni na takmičenjima u samo određenim sportovima. Tramadol je već nekoliko godina u programu praćenja WADA-e, a od 2024. godine bit će zabranjen.
„Ovakve konzumacije su zastupljene uglavnom kod borilačkih sportova na amaterskom nivou, gdje pojedinci na apsolutno pogrešan način pokušavaju da postignu određene rezultate. Zakon je takav da krivicu, odgovornost snosi sportista, kao i medicinski radnik koji mu je to preporučio. Objektivno gledajući, u BiH su i konsultacije profesionalnih sportista s nutricionistima, ljekarima iz te oblasti, na izuzetno niskom nivou, a posljedice mogu biti zaista velike. Kroz svoj profesionalni rad sam se uvjerio da je možda najveća posljedica uticaj ishoda situacije na mentalno zdravlje sportiste, jer u takvim situacijama imamo posljedično udaljavanje sa sportskih terena i uticaj na sportsku karijeru“, naveo je nutricionista Zolotić.
