Skoro polovina Evropljana koji nemaju svoj dom ili nisu u mogućnosti ili ne žele da ga kupe.
Detalji istraživanja:
U 23 zemlje, skoro pola ispitanika ne može da kupi dom ili da ih to ne zanima.
Brojke se znatno razlikuju širom kontinenta.
Za kupovinu nekretnine nije zainteresovano oko 15% ispitanika.
Brojke se znatno razlikuju širom kontinenta, što uglavnom odražava pritiske usljed nepristupačnosti cijena.
U 23 zemlje, skoro polovina ispitanika kaže da nikada neće moći da kupi dom ili da ih to ne zanima, navodi se u izvještaju o stambenim trendovima u Evropi kompanije RE/MAX za 2025. godinu.
Slika se drastično razlikuje od države do države. U istraživanju sprovedenom u avgustu 2025. godine bilo je postavljeno jednostavno pitanje: "Šta mislite, kada ćete, ako ikada, moći da kupite nekretninu?" U prosjeku, 29% ispitanika odgovorilo je: "Nikada - mislim da nikada neću moći da kupim nekretninu." Taj udio se kretao od 13% u Turskoj do 44% u Češkoj.
Najmanje svaki treći ispitanik dao je taj odgovor u Sloveniji (39%), Italiji (35%), Malti (34%), Irskoj (33%), Poljskoj (33%) i Mađarskoj (33%).
Ova brojka je takođe bila iznad evropskog prosjeka u Finskoj (32%), Grčkoj (30%), Švajcarskoj (30%) i Austriji (29%).
Na donjem kraju ljestvice, Luksemburg (17%) prati Tursku. Litvanija je na 21%, što je i dalje više od svakog petog ispitanika.
Najveće ekonomije
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Italija (35%) je zabilježila najveći udio pesimista.
Španija i Francuska imale su najniži procenat od 25%, dok je Velika Britanija blizu sa 26%. Njemačka je na 28%, što je malo ispod evropskog prosjeka.
"Spor ekonomski rast usporio je povećanje prihoda u mnogim dijelovima Evrope, dok su cijene nekretnina nastavile da rastu. Kao rezultat toga, pristupačnost ostaje značajan izazov, posebno za mlađe generacije, čak i na tržištima sa relativno stabilnim uslovima zapošljavanja", izjavio je Majkl Polzler, izvršni direktor RE/MAX Europe.
Dodao je da zemlje poput Njemačke, Austrije i Češke bilježe sve veći broj ljudi koji odustaju od kupovine nekretnine, jer rastuće cijene i sve duže vrijeme potrebno za štednju čine posjedovanje doma sve nedostižnijim.
Slab i interes
Oko 15% ispitanika reklo je da nije zainteresovano za kupovinu nekretnine. Taj udio se kreće od 4% u Irskoj do 31% u Njemačkoj.
Takođe je iznad 20% u Nizozemskoj (27%), Austriji (25%) i Švajcarskoj (22%).
Polzler je naglasio da se ne radi samo o cijenama kuća, već da postoji i kulturološki aspekt.
"U Njemačkoj i Austriji iznajmljivanje je mnogo češće i kulturološki prihvaćeno. Dugoročna stabilnost njihovih tržišta najma, podržana snažnom zaštitom zakupaca, znači da domaćinstva osjećaju manju hitnost da rano kupe nekretninu", rekao je on.
Udio ljudi koji nisu zainteresovani za kupovinu doma je jednocifren u nekoliko zemalja, uključujući Tursku (5%), Španiju (7%), Bugarsku (7%) i Mađarsku (9%).
Pola ih ne može kupiti
Kada se saberu udjeli onih koji kažu "Nikada" i onih koji kažu "Nisam zainteresovan", skoro polovina Evropljana (44%) koji ne posjeduju svoj dom sumnja da će ga ikada kupiti.
Ovaj udio prelazi polovinu u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku (59%), Austriju (54%), Češku (54%), Nizozemsku (53%) i Švajcarsku (52%).
Malta (49%), Italija (49%), Finska (48%) i Slovenija (48%) su takođe blizu ovog nivoa, dok su Poljska (44%) i Velika Britanija (44%) u skladu sa evropskim prosjekom.
Turska kao izuzetak
Udio ljudi koji kažu da nisu u mogućnosti ili nisu zainteresovani za kupovinu doma najniži je u Turskoj.
Manje od svakog petog ispitanika (18%) složilo se sa tom izjavom, u poređenju sa 28% u sljedećoj najnižoj zemlji, Litvaniji, što Tursku čini jasnim izuzetkom.
"Zanimljivo je vidjeti da je taj stav i dalje snažan u Turskoj. To je vjerovatno zato što se, uprkos inflaciji i finansijskoj nestabilnosti, nekretnina široko posmatra kao primarni način očuvanja vrijednosti", kaže Polzler.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Španija je imala najniži udio od 32%, a prati je Francuska sa 40%.
Njemačka je rangirana najviše sa 59%, ispred Italije (49%), dok je Velika Britanija bila na evropskom prosjeku.
Polzler je istakao da Španija i dalje pokazuje otpornost svoje kulture vlasništva.
"Posjedovanje doma se smatra tijesno povezanim sa dugoročnom finansijskom sigurnošću i porodičnom stabilnošću. Čak i uz strože uslove za hipoteku i neizvjesnost zaposlenja, težnja ka vlasništvu ostaje visoka, odražavajući rasprostranjeno uvjerenje da stanovanje pruža zaštitu od buduće ekonomske neizvjesnosti", rekao je on.
Zašto neki ne žele kupiti dom?
Razlozi za nevoljnost prema kupovini nekretnine variraju, ali ova grupa čini samo 15% onih koji nemaju svoj dom.
U prosjeku, u 23 zemlje, više od polovine njih (53%) kaže da je srećno sa trenutnom situacijom i da ne vidi potrebu za kupovinom doma.
Dodatnih 21% ne želi stalne obaveze koje dolaze sa vlasništvom nad nekretninom. Skoro svaki peti (19%) smatra da posjedovanje doma nije vrijedno tog novca ili da su nekretnine precijenjene.
Fleksibilnost je takođe ključni razlog. Oko 16% više voli da se lako seli i da ne bude vezano za jednu lokaciju, dok 13% kaže da sebi može priuštiti kiriju u oblastima gdje ne bi mogli da kupe nekretninu.
Samo 5% kaže da je zabrinuto zbog mogućeg pada cijena nekretnina.
Finansijska strategija
Polzler naglašava da, iako stambeno tržište donosi neporecive izazove, vlasništvo nad domom ostaje značajan cilj za većinu Evropljana.
Međutim, uloga nekretnine se mijenja.
"Dok su prethodne generacije na posjedovanje doma gledale prvenstveno kao na društvenu prekretnicu, danas se to sve više doživljava kao finansijska strategija", zaključio je on.
Prema podacima Eurostata, skoro 70% stanovnika EU posjeduje svoj dom, dok preostalih 30% iznajmljuje.
