Turska je privremeno zaustavila usvajanje sporazuma vrijednog 27 milijardi eura kojim NATO planira modernizirati i proširiti svoju vojnu mrežu naftovoda, zahtijevajući da projekti na njenoj teritoriji dobiju prednost u raspodjeli sredstava.
Prema informacijama koje prenosi Politico, Ankara nije dala saglasnost na višegodišnji investicioni plan tokom prošlosedmičnog sastanka ambasadora 32 države članice NATO-a, iako je ranije ovog mjeseca postignut načelni dogovor o projektu.
Ankara traži ubrzano finansiranje
Diplomatski izvori navode da Turska insistira da 21 infrastrukturni projekat na njenoj teritoriji bude finansiran među prvima, s obzirom na to da će najveći dio sredstava biti raspoređen u prvih pet godina realizacije programa.
Prema riječima jednog od diplomata, Ankara nastoji osigurati da njeni projekti budu prioritet u odnosu na planove drugih članica koji su već u poodmakloj fazi pripreme.
Modernizacija mreže iz vremena Hladnog rata
Plan NATO-a predviđa obnovu i proširenje postojeće mreže vojnih naftovoda, duge oko 10.000 kilometara, koja je izgrađena još tokom Hladnog rata.
Nova infrastruktura trebala bi povezati zapadnu Evropu s istočnim i sjevernim članicama Alijanse, čime bi se osiguralo brže i sigurnije snabdijevanje savezničkih snaga gorivom u slučaju krize ili sukoba.
Projekt je dio šire strategije NATO-a za jačanje logističkih kapaciteta i pripremu za potencijalne sigurnosne prijetnje, uključujući mogućnost sukoba s Rusijom.
Rutte: Historijska investicija
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ranije je izjavio da je Alijansa nadomak konačnog dogovora o projektu, ističući njegov strateški značaj.
– Saveznici poduzimaju historijski korak kako bi unaprijedili NATO-ov lanac snabdijevanja gorivom i osigurali da naše snage imaju potrebne energente. Investicija od 27 milijardi eura modernizirat će postojeću infrastrukturu za skladištenje i distribuciju goriva – rekao je Rutte.
Dogovor odgođen do jeseni?
Ovaj infrastrukturni program već je ranije izazivao neslaganja među članicama zbog visokih troškova, a diplomate ga opisuju kao najskuplji zajednički finansirani projekat u historiji NATO-a.
Zbog protivljenja Ankare, konačna odluka mogla bi biti odgođena do septembra, kada će se ambasadori država članica ponovo sastati nakon ljetne pauze i pokušati postići kompromis o raspodjeli sredstava i dinamici realizacije projekta.
