Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman pretvoriti dijelove Donbasa koje trenutno kontroliraju njegove snage u demilitariziranu zonu (DMZ) ako se Rusija također obaveže da će držati svoje trupe podalje od tog istočnog dijela Ukrajine.
Izjave Volodimira Zelenskog predstavljaju do sada najveći teritorijalni ustupak Ukrajine, u vrijeme kada se suočava sa sve većim pritiskom zbog ruskog vojnog napretka, ali i pritiskom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da pristane na primirje s Moskvom.
Ukrajinski predsjednik je također govorio o drugoj demilitariziranoj zoni u blizini nuklearne elektrane Zaporižje, najveće u Evropi, koja je trenutno pod ruskom kontrolom. Prijedlozi o DMZ-u, rekao je, dio su mirovnog plana od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini, za koji je Zelenski u utorak rekao da ima podršku SAD-a.
Evo šta do sada znamo o planu i da li demilitarizovane zone mogu funkcionisati u Ukrajini:
Šta je mirovni plan od 20 tačaka?
Zelenski je predstavio plan tokom dvosatnog brifinga s novinarima, čitajući naglas označenu i komentiranu kopiju dokumenta. Plan su sastavili pregovarači iz Washingtona i Kijeva tokom vikenda na Floridi.
Evo gdje se trenutno nalaze pregovori o ključnim pitanjima:
Članstvo Ukrajine u NATO-u:
Rusija je od početka rata insistirala da neće prihvatiti Ukrajinu kao članicu NATO-a. A administracija Donalda Trumpa je jasno stavila do znanja da Ukrajina mora odustati od nade u članstvo u vojnom savezu. Ali Ukrajina i dalje odolijeva pritiscima da izmijeni svoj ustav kako bi se eksplicitno proglasila neutralnom i povukla iz NATO-a.
"Na članicama NATO-a je da odluče hoće li prihvatiti Ukrajinu ili ne", rekao je Zelenski u utorak. "Naš izbor je već napravljen. Odustali smo od predloženih ustavnih promjena koje bi zabranile Ukrajini da se pridruži NATO-u."
Teritorija:
Zelenski je rekao da bi svaki prijedlog koji zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga morao biti odobren na nacionalnom referendumu. Ukrajina se više puta pozvala na svoj ustav, koji vladi zabranjuje da sama mijenja granice zemlje. Međutim, mnogi analitičari smatraju da bi Ukrajina mogla biti prisiljena zauzeti srednji put - ne priznati zvanično regije pod ruskom okupacijom, ali istovremeno priznati da nema stvarnu kontrolu nad njima.
Izbori:
Zelenski je izjavio da će Ukrajina održati predsjedničke izbore tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Trump insistira na održavanju izbora, dok Rusija koristi činjenicu da tokom rata nije bilo izbora kako bi dovela u pitanje Zelenskijev legitimitet.
Demilitarizovane zone:
Zelenski je rekao da će sva područja s kojih se Ukrajina povuče postati demilitarizirane zone, koje je nazvao i zonama slobodne trgovine.
"Oni traže demilitariziranu zonu ili slobodnu ekonomsku zonu, što znači format koji bi mogao zadovoljiti obje strane", rekao je u utorak, misleći na američke pregovarače.
Koje su predložene demilitarizirane zone u Ukrajini?
Rusija zahtijeva potpunu kontrolu nad Donjeckom i Luganskom oblastma, koje čine Donbas, historijsko industrijsko srce Ukrajine. Ruske snage trenutno kontrolišu gotovo cijeli Lugansk i oko 70 posto Donjecka.
Najnoviji prijedlog predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova Donbasa koje trenutno drže - pod uslovom da Rusija ne pokuša da zauzme to područje. Umjesto toga, to područje bi postalo demilitarizovana zona.
U Zaporožju, ruske snage kontroliraju nuklearnu elektranu koju Ukrajina pokušava povratiti, do sada bezuspješno. Najnoviji prijedlog također predviđa da područje oko nuklearne elektrane postane demilitarizirana zona.
Međutim, nije jasno kako bi se zone upravljale ako bi se obje strane složile, ko bi provodio pravila i kako bi se dijelili resursi poput nuklearne energije.
"To je tačka plana koja bi trebala zadovoljiti obje strane", rekla je za Al Jazeeru Marina Miron , analitičarka s King's Collegea u Londonu .
"Ali ne vidim kako bi to funkcionisalo, jer je Zelenski rekao da će se Rusija morati povući iz Donbasa, a ja ne vidim da će se to dogoditi, posebno ako Rusija pobjeđuje na bojnom polju."
Miron je objasnio da je određivanje demilitarizovanih zona u ovom mirovnom planu taktika Kijeva koji želi pokazati spremnost za mir i time "prebaciti diplomatski teret na Rusiju".
Da li je Rusija reagovala?
Moskva do sada nije ni prihvatila ni odbacila najnoviji mirovni plan.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u srijedu da Rusija "formuliše svoj stav" o planu, ne ulazeći u njegove detalje.
Koje još demilitarizirane zone postoje u svijetu?
U svijetu postoji nekoliko demilitariziranih zona, uključujući:
Korejska demilitarizirana zona
Korejska DMZ je tampon zona širine 4 kilometra koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. Uspostavljena je 1953. godine nakon potpisivanja primirja kojim su okončane borbe u Korejskom ratu.
Rat je izbio u junu 1950. godine, kada su sjevernokorejske snage prešle 38. paralelu i napale Južnu Koreju u pokušaju ponovnog ujedinjenja poluotoka.
Koreja je bila privremeno podijeljena duž 38. paralele nakon Drugog svjetskog rata, kada su Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez uspostavili podjelu vlasti. Sukob je trajao tri godine, sa sovjetskim i kineskim snagama na sjeveru i snagama UN-a predvođenim SAD-om na jugu. Procjenjuje se da je poginulo dva miliona ljudi.
Rat je završen primirjem koje su potpisale SAD, Kina i Sjeverna Koreja, ali Južna Koreja nikada nije potpisala sporazum, tako da formalni mirovni sporazum nikada nije zaključen. Više od 70 godina kasnije, dvije Koreje su tehnički još uvijek u ratu.
Zona posmatrača UN-a na Golanskoj visoravni
UN je 1974. godine uspostavio uski pojas zemlje kao demilitariziranu zonu na Golanskoj visoravni nakon rata između Izraela i Sirije. Šira Golanska visoravan pripada Siriji prema međunarodnom pravu, ali ju je Izrael zauzeo u Šestodnevnom ratu 1967. godine i anektirao 1982. godine, što priznaju samo SAD.
Zona odvaja teritoriju koju je okupirao Izrael od dijela Golana koji je i dalje pod sirijskom kontrolom i koji nadgledaju snage UN-a.
Demilitarizirane zone na Sinajskom poluotoku
Demilitarizirane zone (DMZ) uspostavljene su na Sinaju kao dio mirovnog sporazuma između Egipta i Izraela iz 1979. godine. Sporazumom je Sinaj podijeljen na četiri sigurnosne zone s različitim vojnim ograničenjima, pod nadzorom međunarodne mirovne misije Multinacionalne snage i posmatrači.
Olandska ostrva
Olandska ostrva su mali arhipelag u Baltičkom moru između Švedske i Finske. To je autonomna regija Finske u kojoj se govori švedski jezik. Demilitarizovana su od 1921. godine odlukom Lige naroda, nakon tenzija izazvanih željom dijela stanovništva da se ponovo ujedini sa Švedskom.
Antarktik
Antarktik je proglašen demilitariziranom zonom Antarktičkim ugovorom iz 1959. godine, koji zabranjuje vojne aktivnosti i nuklearna testiranja te osigurava da se kontinent koristi isključivo u miroljubive i naučne svrhe.
Granica između Tajlanda i Kambodže sadrži sporne dijelove iz kolonijalnog perioda. Jedno od najspornijih područja je hram Preah Vihear, koji je kulturno i simbolički važan za obje zemlje. Međunarodni sud pravde je 1962. godine presudio da hram pripada Kambodži.
Sukobi su izbili između 2008. i 2011. godine, s artiljerijskim napadima i masovnim raseljavanjem stanovništva. Sud je 2011. godine naredio uspostavljanje privremene demilitarizirane zone oko hrama.
Jesu li DMZ-ovi ranije radili?
U nekim slučajevima, demilitarizirane zone su se pokazale uspješnim, kao na primjer na Korejskom poluotoku, gdje su spriječile veće oružane sukobe.
S druge strane, ove godine je izbilo nasilje između Tajlanda i Kambodže zbog graničnih sporova, pri čemu je, prema službenim podacima, ubijeno gotovo 100 ljudi, a oko milion raseljeno.
U slučajevima kao što su Golanska visoravan ili Sinajsko poluostrvo, demilitarizirane zone su spriječile direktne sukobe velikih razmjera. Međutim, Izrael je više puta kršio tampon zonu na Golanu, posebno tokom protekle godine, što je izazvalo kritike Ujedinjenih nacija.
