Turska diva, pjevačica, glumica i nacionalna ikona Bulent Ersoj simbol je umjetničke hrabrosti, lične borbe i društvenih promjena. Njeno ime je sinonim za autentičnost, raskošni talenat, ali i za život obojen dramama, pobunama i senzacijama. Njena životna priča podsjeća na dobru filmsku naraciju, priču o osobi koja je imala snage da mijenja sebe i pravila igre, kako na sceni, tako i iza nje.
Rođena kao muško
Bulent Ersoj rođena je kao muško, pod imenom Bulent Erkoč, 9. juna 1952. godine u Malatiji u Turskoj, u porodici bankarskih službenika. Već kao dijete pokazivala je izuzetnu muzičku nadarenost, pa su uslijedili privatni časovi kod muzičkih velikana i školovanje na istanbulskom konzervatorijumu. Prvi susret sa scenom imala je kao tinejdžerka, kada je pobijedila na muzičkom takmičenju, a zatim su uslijedili nastupi u prestižnim klubovima Istanbula. Njen specifičan glas, snažan a nežan, odmah je osvojio publiku.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka, Turska je bila na ivici političkog haosa, s oštrim sukobima lijevih i desnih frakcija, čestim atentatima i nasiljem na ulicama, u društvu koje je ključa između tradicije i modernosti. Upravo u takvoj zemlji Bulent je gradila karijeru. Na sceni je bila androgena figura, istovremeno fascinantna i zabranjena, povezujući klasičnu tursku muziku i arabesku, elite i narod, moderniste i konzervativce.
Životna drama
Prava životna drama tek je dolazila. Nakon državnog udara 1980. godine, nova vojna vlast uvodi stroge zabrane i represije nad trans osobama. Bulent Ersoj podnosi zahtjev da joj država prizna ženski identitet, ali biva odbijena i zabranjuje joj se nastupanje. U tom periodu Bulent pokušava samoubistvo, ali odlučuje da se ne preda. Odlazi u London, gdje prolazi kroz operaciju promjene pola 1981. godine, a zatim nastavlja život i karijeru u Njemačkoj i Australiji, ali nikada ne gubi vezu sa domovinom.
Tek 1989. godine, sa promjenom zakona pod premijerom Turgutom Ozalom, vraća se u Tursku sada zvanično kao žena, sa svim pravima i obavezama. Njena veličanstvena povratnička turneja i albumi dočekani su s oduševljenjem, ali nije sve bilo lako. U prvim godinama publika je bila podijeljena, a na jednom koncertu čak je bila ranjena na sceni nakon što je odbila da pjeva nacionalističku pjesmu po želji bivšeg „sivog vuka“.
U privatnom životu Bulent je uvijek bila posebna. Nikada nije željela djecu niti usvajanje. U jednom intervjuu ispričala je da se u ulozi majke vidjela samo jednom, kada je bila sa partnerom koji je imao dijete iz prethodnog braka. Tada je prvi put djetetu skuhala mlijeko s medom – simpatičan trenutak koji je ostao uspomena, ali ne i životna potreba.
Burni momenti
Burnih trenutaka u njenom životu nije nedostajalo. Svađala se s političarima, često završavala u žiži javnosti zbog skandala, a najpoznatiji je bio slučaj s Denizom Bajkalom zbog optužbi za mito, koji je završio na sudu. 2008. godine bila je pred tužilaštvom zbog izjave da ne bi poslala sina u rat, a sud ju je na kraju oslobodio.
S godinama Bulent Ersoj izgradila je novi, konzervativniji imidž. Na sceni je prestala nositi provokativne kostime, u pjesmama je isticala vezu s religijom i tradicijom, a čak je snimila i ezan, što je izazvalo veliku debatu, ali i dodatno priznanje njenog položaja u društvu. Iako je otvorila vrata LGBT zajednici, društvo u kojem 80% građana ne želi homoseksualce za komšije i dalje je diskutovalo o njoj.
Danas je članica žirija u popularnim muzičkim takmičenjima, prepoznatljiva po strogosti, britkom jeziku i čuvenim frazama poput „fevkaladenin fevkinde“ (iznad savršenog) i „ablan kurban olsun sana“ (tvoja sestra bi dala život za tebe). I dalje intrigira javnost, bilo da je riječ o novoj pjesmi, emisiji ili svađi s kolegama.
Bulent Ersoj je mnogo više od umjetnice – ona je fenomen. Njena biografija dokaz je da je moguće ne samo promijeniti sopstveni život, već i inspirisati čitavo društvo, pokazujući da hrabrost, talenat i istrajnost na kraju uvijek pronađu svoje mjesto pod suncem.
