Zovu je "bankom kriminalaca": Kako je propala Credit Suisse

Očekivalo se smirivanje situacije oko mogućeg izbijanja bankarske krize u Evropi nakon što je najveća švicarska banka UBS pristala kupiti drugu najveću švicarsku banku, posrnuli Credit Suisse.

Ali tržišta nisu reagirala dobro na vijesti pa je jučerašnji dan donio nove loše vijesti.

Cijena dionice Credit Suisse je naglo pala od početka dana, za više od 60 posto. Do kraja dana se cijena blago oporavila, ali još uvijek se radi o padu cijene većem od 50 posto u samo jednom danu. Ni UBS nije ostao neokrznut; početkom trgovanja cijena je pala za 15 posto, što je do kraja dana nadoknađeno.

Još uvijek se radi o padu cijene većem od 10 posto od početka bankarske krize iako bi UBS trebao biti stabilan. Kraj bankarske krize nije na vidiku, a stalno izlaze nove informacije o mogućem prelijevanju gubitaka na ostatak financijskog sektora, a time i na cijelu privredu.

UBS banka je pristala kupiti problematični Credit Suisse za 3 milijarde švicarskih franaka (3,2 milijarde dolara), donedavnog glavnog konkurenta. To znači da će platiti 0.76 švicarskih franaka (0.77 eura) po dionici, sitniš u usporedbi s nekadašnjom vrijednošću.

Credit Suisse ima dugu historiju skandala, što uključuje poslovanje s nekim od najvećih kriminalaca i zločinaca na svijetu, financiranje kriminalnih aktivnosti i poslovanje s klijentima poznatima po kršenju ljudskih prava.

Živopisan je to popis. Mmeđu klijentima su bili trgovac ljudima s Filipina, šef burze u Hong Kongu zatvoren zbog podmićivanja, milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke, libanonske pop-zvijezde, direktori koji su opljačkali državnu naftnu kompaniju Venezuele, kao i korumpirani političari od Egipta do Ukrajine.

Upravo zbog tih praksi banka je gubila povjerenje ostalih klijenata i stekla reputaciju "banke za kriminalce". U novembru ju je sud u Švicarskoj osudio zbog "pranja novca" narkomafije iz Bugarske. Sud je pronašao nedostatke unutar Credit Suissea kako u vezi s upravljanjem odnosima klijenata s kriminalnom organizacijom, tako i u pogledu praćenja provedbe pravila protiv pranja novca.

Gubitak je 2022. godine iznosio 7 milijardi švicarskih franaka, najviše od 2008. Najavljeno je da će u 2023. gubitak biti još veći. Od zadnja tri mjeseca 2022. do otkrivanja pravih razmjera krize klijenti su povukli više od 110 milijardi švicarskih franaka.

Sama banka je u financijskom izvještaju iz 2022. priznala "slabosti" u svojim internim financijskim kontrolama, što su potvrdili i nezavisni revizori iz PricewaterhouseCoopersa. Pojednostavljeno, niko nije (ili nije dobro) kontrolirao kome se i po kojim uvjetima nude financijske usluge.

Zbog navedenih problema s internom kontrolom, visokih sudskih kazni i gubitka povjerenja klijenata i investitora, banka se nikada nije zaista oporavila od financijske krize 2008. Još 2007. se njenim dionicama trgovalo za 80 eura po dionici i više, a sada će je kupiti druga banka za 0.82 eura po dionici.

Kopa li se dublje u događanja oko Credit Suissea zadnjih nekoliko mjeseci, mogu se saznati stvari koje su sramotne za regulatore bankarskog sektora, one koji bi ga trebali nadzirati i brinuti se o njegovoj stabilnosti.

U julu 2022. odjeli Credit Suissea i drugih banaka iz EU prošli su takozvani stres test. Time centralna banka SAD FED provjerava financijske pokazatelje banaka koje imaju podružnice u SAD s imovinom većom od 100 milijardi dolara, s ciljem da vidi jesu li dovoljno stabilne.

Scenarij prema kojem su testirane otpornosti je uključivao pad BDP-a od 3.5 posto, pad cijena nekretnina i rast nezaposlenosti na 10 posto. Credit Suisse, barem njegova podružnica u SAD-u, prošao je test.

Europska središnja banka ECB sličan test provodi svake dvije godine. Zadnji je napravljen 2021., a njime je utvrđena velika stabilnost banaka u EU. Dapače, ECB u svom izvješću tvrdi kako su banke otpornije na krizu i šokove nego 2018.

Zanimljivo, stres test provodi svake dvije godine, a predzadnji je proveden 2018., što znači da su trebali biti provedeni 2020. i 2022. No zbog pandemije su odgođeni na godinu dana, pa umjesto da su do sada provedena dva stres testa (2020. i 2022.), proveden je samo jedan.

(Index.hr)