Dok su klijenti banaka u Hrvatskoj od ove godine dobili mogućnost ugovaranja paketa osnovnih usluga bez naknade, u Bosni i Hercegovini se vodi drugačija rasprava – ne o tome da li treba osigurati pristup osnovnom računu, već kako ga učiniti dostupnim, a da se ne naruši stabilnost finansijskog sistema.
Hrvatski model podrazumijeva paket koji uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje debitne kartice, polaganje i podizanje gotovine te druge standardne operacije bez naplate. Time su eliminisane naknade za usluge koje su za većinu građana egzistencijalne – poput primanja plate ili penzije. Takav pristup usklađen je sa standardima Evropske unije, prema kojima osnovni račun mora biti dostupan po niskoj cijeni ili besplatno.
U BiH je regulatorni okvir već godinama formalno usklađen s evropskim pravilima, ali praksa pokazuje da se ide korak sporije i selektivnije.
Federacija BiH: Balans umjesto univerzalnog besplatnog paketa
Iz Federalne agencije za bankarstvo navode da su banke dužne omogućiti osnovni račun besplatno ili uz razumnu naknadu, ali zakon ne predviđa univerzalni paket bez troškova za sve klijente. Fokus je, kako ističu, na balansu između zaštite potrošača i održivog poslovanja banaka.
Vlada Federacije BiH je u januaru usvojila set zakonskih prijedloga koji bi mogli donijeti značajnije promjene. Prijedlog Zakona o računima za plaćanje uvodi obavezu dostupnosti osnovnog računa svima koji zakonito borave u BiH. Posebna pažnja posvećena je socijalno osjetljivim kategorijama – za njih naknada ne bi smjela prelaziti 0,15 posto prosječne neto plate.
Istovremeno, najavljeno je otvaranje tržišta i drugim licenciranim institucijama koje bi, uz banke, mogle pružati platne usluge. Cilj je povećati konkurenciju i dugoročno sniziti cijene.
RS: osnovni račun već u primjeni
Republika Srpska je još 2022. izmjenama Zakona o unutrašnjem platnom prometu uvela osnovni platni račun. Građani s prebivalištem u ovom entitetu imaju pravo na račun uz “razumnu” naknadu, koja mora odgovarati stvarnim troškovima.
Osnovni račun u RS-u uključuje otvaranje i vođenje računa, uplatu i isplatu gotovine, debitnu karticu, mobilno i internet bankarstvo te sedam bezgotovinskih transfera mjesečno do 100 KM po transakciji. Za socijalno osjetljive kategorije – uključujući penzionere s minimalnim primanjima i korisnike socijalnih davanja – naknada je ograničena na 0,15 posto prosječne plate.
U Ministarstvu finansija RS ističu da je institut osnovnog računa imao praktičnu vrijednost, posebno prilikom isplate jednokratne pomoći mladima i emisije štednih obveznica namijenjenih građanima.
Banke upozoravaju na troškove i rizike
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica smatra da hrvatski model nije nužno primjenjiv na domaće tržište. Po njegovoj ocjeni, univerzalno ukidanje naknada zanemaruje realne troškove poslovanja – od tehnološke infrastrukture i sigurnosnih sistema do regulatornih zahtjeva.
Banke, tvrdi, već nude besplatne ili povoljne pakete za učenike, studente i socijalno osjetljive kategorije, te smatraju da je tržišni pristup – uz jasno definisan regulatorni okvir – dugoročno održiviji od rigidnog modela koji bi bio propisan zakonom.
Prema tom pristupu, institucije bi trebale definisati standarde i zaštitu ranjivih kategorija, dok bi banke zadržale fleksibilnost u kreiranju konkretnih paketa.
SEPA i konkurencija kao prelomna tačka
U Federalnoj agenciji za bankarstvo očekuju da bi priključenje BiH jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i ulazak novih pružalaca platnih usluga mogli promijeniti dinamiku tržišta. Veća konkurencija mogla bi značiti niže troškove i modernije usluge, bez potrebe za administrativnim nametanjem potpunog ukidanja naknada.
Za sada, razlika između Hrvatske i BiH ostaje u pristupu: dok je Zagreb izabrao univerzalno rješenje bez naknade za osnovne usluge, Sarajevo i Banja Luka traže model koji će istovremeno štititi građane i održati profitabilnost bankarskog sektora.
Ključno pitanje ostaje – hoće li tržišna konkurencija sama spustiti cijene ili će pritisak javnosti natjerati zakonodavce da krenu hrvatskim putem.
