U vremenu kada se umjetna inteligencija razvija brže nego što zakonodavstvo i etika mogu pratiti, OpenAI je podigao uzbunu: sofisticirani AI alati sve češće postaju sredstvo u rukama državnih sajber operacija. Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja intenzivno koriste AI kako bi pojačali svoje sajber kampanje – od špijunaže i propagande, do sofisticiranih prevara.
Deset ugašenih mreža u tri mjeseca
OpenAI je u posljednjem kvartalu razotkrio i deaktivirao deset velikih mreža koje su koristile njihove AI modele za zlonamjerne svrhe. Ova intervencija pokazuje kako tehnološke kompanije, iako često na udaru kritika, mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti globalne digitalne bezbjednosti.
Istraga je otkrila da su akteri iz pomenutih država koristili generativnu AI za automatizaciju i skaliranje dezinformacija, imitaciju identiteta i manipulaciju masama – što je novu tehnologiju učinilo oružjem u hibridnom ratovanju.
Digitalna propaganda u službi podjela
Posebnu pažnju privukle su aktivnosti kineskih operacija kodnih imena “Uncle Spam” i “Sneer Review”. Te kampanje su bile usmjerene na kreiranje lažnih naloga na društvenim mrežama, često predstavljajući imaginarne američke vojne veterane. Cilj: izazivanje polarizacije, širenje kontroverznih narativa i podrivanje povjerenja u politički sistem SAD-a.
Ovakva strategija ne ostaje na propagandi – ona djeluje poput virusa, šireći sumnju, nepovjerenje i socijalnu nestabilnost. AI alati omogućavaju da se ovakve operacije vode jeftinije, brže i preciznije nego ikad prije.
AI u rukama špijuna
Sjevernokorejske grupe su otišle korak dalje – koristile su AI za kreiranje lažnih identiteta, životopisa i motivacionih pisama kako bi se “ubacili” u strane kompanije i organizacije. Riječ je o naprednoj formi sajber špijunaže u kojoj se vještačka inteligencija koristi za maskiranje i imitaciju ljudi – sa krajnjim ciljem krađe povjerljivih podataka i sabotaže.
Istovremeno, ruski hakeri, prema OpenAI-ju, kombinuju AI sa malicioznim softverom. Operacija nazvana ScopeCreep koristi modele vještačke inteligencije za razvoj zlonamjernih alata, planiranje napada i otkrivanje ranjivosti u protivničkim sistemima.
Globalna prevara sa lokalnim licem
Posebno uznemirujući slučaj dolazi iz Kambodže, gdje je grupa nazvana “Wrong Number” koristila AI za prevođenje i personalizaciju poruka u cilju masovnih internet prevara. U ovim kampanjama žrtvama se obećavao posao sa visokim zaradama, a zatim su prevareni da uplate novac za lažne takse, nagrade ili ulaznice.
Ova prevara koristila je komunikacione aplikacije kao što su WhatsApp i Telegram, pokazavši koliko su granice između tehnologije i kriminala danas izbrisane.
Pravna bitka i etički izazovi za OpenAI
Dok se OpenAI suočava s vanjskim prijetnjama, iznutra vodi tešku pravnu bitku. Sud u SAD-u naložio je kompaniji da sačuva korisničke razgovore iz ChatGPT-ja kao dio procesa u kojem izdavači optužuju OpenAI za kršenje autorskih prava.
Spor se odnosi na tvrdnje da je kompanija koristila zaštićene tekstove za treniranje svojih modela bez dozvole. OpenAI upozorava da bi takva naredba mogla narušiti privatnost miliona korisnika koji svakodnevno unose osjetljive informacije u sistem.
Ovaj slučaj dodatno naglašava koliko je kompleksno balansirati između prava na privatnost i potrebe da se zaštite intelektualna vlasništva, posebno u eri kada su podaci – novi kapital.
Dok AI donosi revoluciju u mnogim industrijama, istovremeno otvara vrata za sofisticirane oblike digitalnog kriminala i međunarodnih napetosti. OpenAI je jasno stavio do znanja: borba protiv zloupotrebe vještačke inteligencije nije samo tehničko pitanje – već globalni bezbjednosni izazov. U svijetu u kojem granice postaju digitalne, nova borilišta su algoritmi, a istina je meta.
