Napeta situacija odigrala se u ponedjeljak na istoku Latvije kada su snage NATO-a presrele i oborile bespilotnu letjelicu koja je ušla u zračni prostor ove baltičke države, članice Sjevernoatlantskog saveza.
Prema informacijama koje su objavile latvijske oružane snage, riječ je o stranoj letjelici koja je završila iznad teritorije Latvije usljed djelovanja ruskog elektromagnetnog ratovanja, zbog čega je izgubljena kontrola nad njenim kretanjem.
Vojni zvaničnici nisu objavili detalje o vrsti drona niti su precizirali iz koje zemlje potiče, ali su potvrdili da je letjelica predstavljala potencijalnu prijetnju sigurnosti zračnog prostora.
Prema saopćenju latvijske vojske i francuskog ratnog zrakoplovstva, akciju presretanja izveli su francuski borbeni avioni Dassault Rafale koji učestvuju u NATO misijama nadzora zračnog prostora na istočnom krilu Alijanse.
Brigadni general Kaspars Zdanovskis izjavio je da je letjelica oborena u 10:05 sati po lokalnom vremenu iznad područja Berzgale na istoku zemlje.
Iako su pojedini mediji ranije objavili da je upravo francuski Rafale ispalio projektil koji je uništio dron, latvijski ministar odbrane Raivis Melnis nije želio potvrditi te navode tokom obraćanja javnosti.
Za sada nije poznato gdje su tačno pali ostaci letjelice, a vojni timovi i dalje pretražuju teren. Vlasti su saopćile da nema informacija o povrijeđenim osobama niti o materijalnoj šteti.
Stanovnici istočnih dijelova Latvije opisali su trenutke napetosti tokom incidenta. Kako prenose lokalni mediji, više puta su primijetili borbene avione koji su nadlijetali područje, nakon čega se čula snažna detonacija.
Zbog mogućeg ugrožavanja sigurnosti vlasti su ranije izdale upozorenja stanovnicima nekoliko regija, a u pojedinim područjima građanima je savjetovano da potraže zaklon. Nakon obaranja drona alarm za zračnu opasnost ponovo je aktiviran dok nisu provedene dodatne sigurnosne provjere.
Latvija, koja se nalazi na granici s Russia i Belarus, posljednjih mjeseci bilježi sve veći broj incidenata povezanih s bespilotnim letjelicama.
Većina takvih slučajeva odnosila se na dronove korištene u ratu između Rusije i Ukrajine koji su, nakon gubitka navigacije ili ometanja signala, završavali izvan planiranih ruta i ulazili u zračni prostor susjednih država.
Iako prethodni incidenti nisu rezultirali ljudskim žrtvama niti većom štetom, izazvali su ozbiljne političke rasprave u Latviji o spremnosti zemlje da odgovori na sve učestalije sigurnosne izazove na istočnim granicama NATO-a.
Najnoviji događaj dodatno potvrđuje koliko je rat u Ukrajini promijenio sigurnosnu sliku Evrope, pri čemu i naizgled izolovani incident s dronom može izazvati vojnu reakciju i podizanje stepena pripravnosti u državama članicama Alijanse.
