Evropska centralna banka (ECB) je, u skladu s očekivanjima tržišta, snizila sve tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena, čime je nastavila ciklus popuštanja monetarne politike započet u junu 2024. Najvažnija depozitna stopa sada iznosi 2 posto – najniži nivo u više od godinu dana.
Kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja spuštena je na 2,15 posto, dok je granična kreditna linija pala na 2,40 posto. Ova odluka predstavlja osmo uzastopno smanjenje u okviru pokušaja ECB-a da ubrza oporavak ekonomije eurozone uz kontrolisanu inflaciju.
Iz Banke poručuju da inflacija trenutno oscilira oko srednjoročnog cilja od 2 posto, što je potvrđeno i u posljednjim projekcijama koje predviđaju inflaciju od 2,0% u 2025, 1,6% u 2026. i ponovni rast na 2,0% u 2027. godini.
Prema ECB-u, bruto domaći proizvod eurozone bi trebao porasti za 0,9% u 2025, 1,1% u 2026. i 1,3% u 2027. Pored inflacijskih signala, ECB ističe da bi "rastuća državna ulaganja u odbranu i infrastrukturu" mogla dugoročno potaknuti dodatni ekonomski rast, uprkos kratkoročnim prijetnjama koje donose trgovinske neizvjesnosti.
A te prijetnje sve više dolaze s druge strane Atlantika. Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio uvođenjem nove carine od 50 posto na evropske proizvode počevši od 1. juna, opravdavajući taj potez “zaglavljenošću” pregovora s EU. Iako je nakon razgovora s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen rok odgođen do 9. jula, pritisak ostaje, a ishod pregovora je krajnje neizvjestan.
Trgovinski predstavnici EU i SAD-a sastali su se ove sedmice u Parizu, gdje su evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič i američki izaslanik pokušali pronaći zajednički jezik.
Dok ECB pokušava podstaći investicije i potrošnju kroz smanjenje troškova zaduživanja, trgovinski rat koji visi nad kontinentom mogao bi neutralizirati sve učinke monetarne politike. Ključno pitanje ostaje: može li ECB svojim instrumentima štititi stabilnost ekonomije eurozone u vrijeme kada geopolitičke tenzije prete da preokrenu tok globalne trgovine?
