Republika Srpska ulazi u realizaciju jednog od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj dosadašnjoj historiji. Riječ je o velikom programu gasifikacije vrijednom čak milijardu i 20 miliona konvertibilnih maraka, koji bi, prema najavama iz vrha vlasti u ovom entitetu, trebao u potpunosti promijeniti energetsku sliku gradova i općina u naredne četiri godine.
Direktor kompanije Sarajevo-gas Nedeljko Elek potvrdio je da su pripreme za realizaciju projekta praktično završene te da se sada očekuje finalni korak – potpisivanje ugovora sa izvođačima radova.
Prema njegovim riječima, kompletna projektna dokumentacija je završena, a proces javne nabavke priveden kraju.
„Mi smo sve završili – projekat, tendersku dokumentaciju i javnu nabavku. Sada očekujemo potpisivanje sa izvođačima“, rekao je Elek u podcastu novinske agencije Srna.
Gasifikacija kao najveći projekat u historiji RS
Plan gasifikacije obuhvata izgradnju magistralnog gasovoda i prateće infrastrukture širom Republike Srpske. Projekat uključuje gotovo sve ključne institucije entiteta, a formiran je i poseban koordinacioni tim na čijem je čelu premijer Savo Minić.
Prema planu, u čak 18 gradova i općina bit će izgrađene gasne stanice, čime bi prirodni gas postao dostupniji stanovništvu i industriji.
„Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu koji su obuhvaćeni projektom. To je ozbiljan preokret u izgledu naše Republike i poslije toga mnogo toga više neće biti isto“, naglasio je Elek.
Kako bi se ubrzala realizacija, vlasti planiraju i donošenje posebnog zakona koji bi regulisao izgradnju magistralnog gasovoda i omogućio brže administrativne procedure.
Početak radova već ove godine
Prema najavama, radovi bi trebali početi već u augustu ove godine, dok se dolazak gasovoda u Banja Luka očekuje u roku od 18 mjeseci od početka gradnje.
Upravo je najveći grad Republike Srpske označen kao ključna tačka projekta zbog dugogodišnjih problema sa zagađenjem zraka i sistemom grijanja.
Elek je podsjetio da je inicijativu za ubrzanu gasifikaciju pokrenuo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je, kako tvrdi, insistirao da gasovod što prije stigne do Banjaluke.
„Banjaluka ima ozbiljne probleme sa grijanjem i ekologijom. Često se nalazi na listama najzagađenijih gradova na svijetu. Gas bi mogao donijeti značajno poboljšanje“, rekao je Elek.
Gas jeftiniji od vode?
Jedan od ključnih argumenata zagovornika projekta jeste cijena energenta. Elek tvrdi da bi gas mogao biti znatno jeftiniji od drugih oblika energije.
„Cijena kubnog metra gasa biće oko jednu marku, dok je voda već sada oko marku i po. Građani će dobiti jeftiniji i ekološki prihvatljiv energent“, naveo je on.
Vlasti u Republici Srpskoj vjeruju da bi to moglo imati značajan efekat i na industrijski razvoj, jer bi pristupačniji energent mogao privući nove investicije.
Ruski aranžman, ali bez američkog protivljenja
Posebnu pažnju izazvala je Elekova tvrdnja da projekat gasifikacije proizlazi iz gasnog aranžmana sa Rusijom, ali da pritom nije naišao na otpor iz Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njegovim riječima, tokom razgovora sa predstavnicima ambasade United States u Bosni i Hercegovini dobio je signal da Vašington nema primjedbi na realizaciju projekta.
„Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga“, rekao je Elek.
Istovremeno je kritikovao energetsku politiku European Union, tvrdeći da Brisel često postavlja političke uslove kroz energetske aranžmane, zbog čega, kako je rekao, više nije poželjan partner u pojedinim projektima.
Energetika između geopolitike i ekonomije
Uprkos tome, Elek smatra da Republika Srpska treba razvijati bilateralne ekonomske odnose sa pojedinim državama članicama EU, navodeći kao primjer zemlje poput Hungary i Slovakia.
„Ekonomija se ne treba vezivati za politiku. Partnere zanima da li imamo konkurentan i jeftin proizvod“, poručio je.
Ako projekat bude realizovan u planiranom roku, Republika Srpska bi za četiri godine mogla dobiti potpuno novu energetsku infrastrukturu, dok će se pravi efekti ovog milijarderskog poduhvata mjeriti tek nakon što gas zaista počne teći kroz cijevi prema gradovima i industrijskim zonama.
