Energetski forum održan u Sarajevu otvorio je raspravu o budućnosti energetskog sektora Bosne i Hercegovine, ali i donio jednu od najupečatljivijih najava u posljednjih nekoliko godina – plan za višemilionsku investiciju u obnovljive izvore energije na području Bosansko-podrinjskog kantona, s fokusom na Goražde.
Skup u Bošnjačkom institutu okupio je predstavnike domaćih i međunarodnih institucija, a centralna tema bila je tranzicija energetskog sistema, ulaganja u obnovljive izvore i smanjenje uvozne zavisnosti električne energije.
Energetska tranzicija u fokusu međunarodnih i domaćih aktera
U uvodnom dijelu foruma obratili su se predstavnici finansijskih i diplomatskih institucija, uključujući guvernerku Centralne banke BiH Jasmina Selimović, ministra vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, kao i predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu John Ginkel.
Diskusija je bila fokusirana na potencijal BiH da privuče kapital u energetske projekte, posebno u segmentu obnovljivih izvora energije, koji se sve više nameće kao strateški pravac razvoja.
Najavljena investicija: Više od milijardu eura u Goraždu
Najveću pažnju izazvala je prezentacija ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama i profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Zlatko Lagumdžija, koji je otkrio planove za izgradnju velikog energetskog kompleksa u Goraždu i okolini Ustikoline.
Prema iznesenim informacijama, riječ je o investiciji procijenjenoj na oko 1,2 milijarde eura, koja podrazumijeva razvoj kombinovanog sistema solarnih i vjetroelektrana. Projekat bi obuhvatio izgradnju četiri solarna i jednog vjetroparka, sa ukupnim instalisanim kapacitetom koji značajno nadmašuje postojeću proizvodnju iz sličnih izvora u zemlji.
Energetski sistem od 1.100 megavata
Detalji projekta ukazuju na planirani ukupni kapacitet od oko 1.100 megavata, od čega bi 800 MW dolazilo iz solarnih elektrana, dok bi 300 MW bilo obezbijeđeno iz vjetroelektrana.
Projekat je koncipiran kao višegodišnji investicioni ciklus koji bi se realizovao fazno, počevši od početne solarne elektrane manjeg kapaciteta, a zatim postepenim širenjem infrastrukture do punog kapaciteta.
Prema procjenama organizatora, ovaj projekat bi mogao predstavljati jedan od najvećih pojedinačnih investicionih zahvata u energetski sektor Bosne i Hercegovine od njenog osamostaljenja.
Strani kapital i koncesioni model
U realizaciju je, prema prezentiranim informacijama, uključena i međunarodna investiciona struktura NovaLight Capital, koja upravlja portfolijem energetskih projekata u više zemalja.
Model realizacije predviđa koncesioni aranžman, prema kojem bi investitor finansirao i izgradio kompletnu infrastrukturu, upravljao njome u periodu od nekoliko decenija, a nakon isteka koncesije objekti bi prelazili u vlasništvo Bosne i Hercegovine ili nadležnog kantona.
Goražde kao novi energetski centar
Planirana lokacija investicije u Bosansko-podrinjskom kantonu ima, prema analizi stručnjaka, značajan prirodni potencijal – visok broj sunčanih dana, povoljne vjetrovne koridore i blizinu prenosne elektroenergetske mreže koja je povezana sa evropskim sistemom.
Takva kombinacija faktora čini ovaj prostor pogodnim za razvoj velikih obnovljivih energetskih kapaciteta, što bi Goražde dugoročno moglo pozicionirati kao novo energetsko čvorište u zemlji.
Širi ekonomski efekti
Pored energetskog značaja, projekat se posmatra i kroz širu ekonomsku prizmu. Očekuje se otvaranje novih radnih mjesta, razvoj lokalne infrastrukture, kao i povećanje investicione aktivnosti u regiji koja je do sada bila relativno marginalizovana u velikim infrastrukturnim projektima.
U širem kontekstu, ovakva investicija mogla bi doprinijeti smanjenju uvozne zavisnosti BiH u oblasti električne energije, ali i povećati njen izvozni potencijal na regionalnom tržištu.
Strateški pomak u energetici BiH
Ako se najavljeni planovi realizuju, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u novu fazu energetskog razvoja, u kojoj obnovljivi izvori preuzimaju sve značajniju ulogu u ukupnoj proizvodnji električne energije.
Projekat Goražde se u tom smislu ne posmatra samo kao infrastrukturna investicija, već kao potencijalni preokret u energetskom modelu zemlje – od uvozne zavisnosti ka većoj proizvodnoj i izvoznom kapacitetu.
