Milijarda na cijevima: Istočna gasna interkonekcija kao energetski i politički projekat decenije
Dok se Bosna i Hercegovina godinama vrti u krug kada je riječ o strateškim energetskim odlukama, Republika Srpska je povukla potez koji će dugoročno oblikovati gasnu mapu zemlje. Preduzeće Sarajevo-gas Istočno Sarajevo raspisalo je tender za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad, projekta čija vrijednost premašuje milijardu konvertibilnih maraka sa PDV-om. Time je Istočna gasna interkonekcija, o kojoj se govori još od 2021. godine, konačno prešla iz faze političkih najava u konkretan administrativni i investicioni proces.
Tender, otvoren do kraja januara 2026. godine, obuhvata kompletan posao – od projektovanja do izgradnje pune trase gasovoda, uključujući sve građevinske i specijalističke radove. Kriterij je jasan i brutalan: najniža cijena. Drugim riječima, radi se o jednom od najvećih infrastrukturnih tendera u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, gdje će se ozbiljni regionalni i međunarodni igrači boriti za posao koji garantuje višegodišnji angažman i ogroman finansijski kolač.
Gas kao strateško pitanje, ne samo energent
Vlada Republike Srpske je projekat još prošle godine proglasila strateškim i uvrstila ga u Strategiju razvoja energetike RS do 2035. godine. Time je jasno poručeno da gasovod Šepak – Novi Grad nije tek tehnički projekat, već dio šire vizije energetske sigurnosti, industrijskog razvoja i političke autonomije u oblasti snabdijevanja energentima.
Planirana trasa, koja se naslanja na gasni sistem Srbije, obuhvata oko 325 kilometara kroz Republiku Srpsku, dok bi dio kroz Srbiju bio dug oko 95 kilometara. Kapacitet od 1,2 milijarde kubnih metara gasa godišnje dovoljan je ne samo za stabilno snabdijevanje postojećih potrošača, već i za agresivno širenje gasne mreže prema opštinama, gradovima i industrijskim zonama koje su do sada bile osuđene na skuplje i prljavije energente.
Drugim riječima, ovaj gasovod nije zamišljen samo kao cijev – već kao kičma buduće energetske infrastrukture Republike Srpske.
Paralelni pravci, paralelne politike
Posebnu dimenziju projektu daje činjenica da se paralelno vode pripreme za Južnu gasnu interkonekciju, koja bi centralne dijelove Bosne i Hercegovine povezala s hrvatskom gasnom mrežom. Tako se, gotovo simbolično, pred očima javnosti gradi dvostruki gasni sistem u zemlji koja već decenijama ima dvostruke politike, dvostruke strategije i često suprotstavljene energetske interese.
Istočna interkonekcija se oslanja na pravac Srbija – Republika Srpska, dok Južna interkonekcija ide prema Hrvatskoj i EU tržištu. Umjesto jedinstvene državne energetske strategije, BiH dobija paralelne projekte koji jasno reflektuju političku realnost zemlje.
Milijarda maraka pitanja
Ipak, iza impresivnih brojki ostaju ključna pitanja: ko će finansirati projekat u punom kapacitetu, pod kojim uslovima, i kakve će dugoročne obaveze iz njega proizaći? Tender je tek prvi korak, ali iskustvo nas uči da najveći infrastrukturni projekti u BiH rijetko prolaze bez zastoja, žalbi, političkih pritisaka i geopolitičkih kalkulacija.
Jedno je, međutim, neupitno – raspisivanjem tendera Istočna gasna interkonekcija više nije apstraktna ideja s konferencija i sastanaka iza zatvorenih vrata. Ona je postala mjerljiv, skup i konkretan projekat, čija će realizacija imati dugoročne posljedice po energetsku sigurnost, privredu i političke odnose u Bosni i Hercegovini.
Ako cijevi zaista krenu da se polažu, gasovod Šepak – Novi Grad mogao bi postati najvidljiviji simbol nove energetske realnosti u zemlji u kojoj se o energiji predugo govorilo, a premalo gradilo.
