Zakoni u Bosni i Hercegovini nisu usklađeni s evropskim propisima kako bi BIH postala dio SEPA-e, jedinstvenog prostora plaćanja u eurima.
Inače, SEPA sistem trenutno uključuje 41 zemlju unutar i izvan Evropske unije, uključujući, između ostalih, zemlje regije Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru.
Na sastanku rukovodstva Centralne banke Bosne i Hercegovine i Upravnog odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine razmatrana je i ova tema.
Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, izjavila je da su osnovne promjene koje Bosnu i Hercegovinu približavaju evropskim finansijskim tokovima jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) i trenutno plaćanje u eurima (TIPS).
Istakla je da je aktivno učešće komercijalnih banaka u primjeni SEPA i TIPS ključno za obezbjeđivanje koristi za građane i privredu.
Centralna banka Bosne i Hercegovine saopštila je da je Selimović predstavio
trenutno stanje u implementaciji ovih strateških inicijativa, koje su dio strateškog plana banke i u potpunosti usklađene sa standardima EU, te dodao da će ovi projekti omogućiti brže, sigurnije, efikasnije i jeftinije platne transakcije, kako unutar zemlje, tako i u inostranstvu.
„Komercijalne banke su nezamjenjivi partneri u ovom procesu, a njihova tehnička spremnost, konstruktivna saradnja i proaktivno učešće predstavljaju osnovu za uspješnu tranziciju ka modernim i efikasnim platnim sistemima“, rekao je Selimović.
Udruženje banaka zahvalilo je Selimoviću na preuzimanju liderske uloge u procesu modernizacije platnih sistema, posebno u pogledu pristupanja SEPA-i i implementacije instant plaćanja.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, rekao je za "Nezavisne novine" da u ovom procesu, pored Centralne banke i Udruženja banaka, učestvuju i entitetska ministarstva finansija i entitetske agencije za bankarstvo.
„Prilikom pristupanja Bosne i Hercegovine SEPA-i, potrebno je ispuniti niz preduvjeta, od kojih je ključni izmjena postojećih zakonskih propisa u oblasti deviznog poslovanja, platnog prometa, internog platnog prometa i tako dalje“, objašnjava Ražanica.
Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti postojeće zakonske i podzakonske akte, te donijeti nove zakone, što je obaveza entitetskih ministarstava finansija.
"Počeli su s ovim aktivnostima, ali ni mi ni bilo ko drugi ne možemo nagađati o bilo kakvim rokovima jer procedure za usvajanje novih zakona i izmjenu postojećih uključuju niz koraka. To uključuje pripremu ministarstva, javne rasprave, parlamentarne procedure,"
na to da li će biti amandmana. Odgovorno tvrdim da će sve institucije učiniti sve da se to što prije ostvari, odnosno da BiH što prije postane članica SEPA sistema“, naglasila je Ražanica.
Podsjećamo da su koristi od pridruživanja SEPA-i mjerljive u obliku smanjenja naknada za prekogranična plaćanja, bolje povezanosti s dijasporom, smanjenja neformalnih novčanih tokova, privlačenja stranih investicija i potencijalnog rasta tržišta kapitala.
