Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da sporovi i pritisci vezani za Grenland predstavljaju prelomni trenutak za Evropu i jasno ukazuju na potrebu jačanja evropske političke i sigurnosne samostalnosti.
Tokom zajedničkog obraćanja s premijerkom Danske Mette Frederiksen i premijerom Grenlanda Jensom-Frederikom Nielsenom, Macron je poručio da je riječ o „strateškom buđenju“ koje Evropa više ne može ignorisati.
Naglasio je da evropske države moraju odlučnije afirmirati vlastiti suverenitet, posebno kada je riječ o Arktiku – regionu koji sve više postaje poprište geopolitičkih interesa velikih sila. Prema njegovim riječima, fokus mora biti na jačanju sigurnosti, suzbijanju stranog političkog i informacionog utjecaja, te zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena koje najbrže pogađaju upravo arktička područja.
Macron je jasno stao uz Dansku i Grenland, istakavši da Francuska podržava njihovu teritorijalnu cjelovitost i pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti. „Grenland nije roba i ne može biti predmet preuzimanja. O sudbini tog prostora odlučuju isključivo njegovi stanovnici“, poručio je.
Francuski predsjednik je također izrazio podršku snažnijem angažmanu NATO-a na Arktiku, ocijenivši da se sigurnosni izazovi u tom dijelu svijeta više ne mogu posmatrati kao udaljeni ili teorijski. Dio svog govora izrekao je i na grenlandskom jeziku, naglašavajući simboličnu solidarnost s lokalnim stanovništvom, a zatim se na danskom obratio premijerki Frederiksen, poručivši da Francuska ostaje pouzdan partner Danskoj.
Istovremeno, danska premijerka upozorila je da Evropa mora ubrzati jačanje svojih odbrambenih kapaciteta kako bi smanjila zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država. Iako je priznala da je Evropa trenutno teško u stanju sama se braniti, Frederiksen smatra da postoje kapaciteti za znatno veća ulaganja i snažniju vojnu saradnju.
Izjave evropskih lidera dolaze nakon perioda napetosti izazvanih ranijim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, koje su uzdrmale transatlantske odnose. Iako su te prijetnje kasnije povučene, poruke iz Pariza i Kopenhagena ukazuju da je povjerenje narušeno i da Evropa sve otvorenije razmišlja o vlastitoj sigurnosnoj budućnosti.
