Dijagnoza raka sve su češće među osobama mlađim od 50 godina, a ljekari upozoravaju da se rani znaci bolesti često ignorišu u toj dobi.
Mlađe osobe često pripisuju simptome stresu, lošoj ishrani ili načinu života, zbog čega odgađaju odlazak ljekaru. Onkolog-radioterapeut dr. Jiri Kubes upozorio je da takvo ponašanje može dovesti do kasne dijagnoze i negativnih ishoda liječenja te pozvao mlađe ljude da obrate više pažnje na signale koje im tijelo šalje.
Posebno je važno obratiti pažnju na trajne promjene u funkciji crijeva, neobjašnjiv gubitak težine, stalni umor koji se ne poboljšava odmorom, kvržice ili otekline koje ne prolaze, česte glavobolje ili neurološke promjene te neobično krvarenje ili bol koji ne prolazi.
Dr. Kubes naglašava da su takvi simptomi ključni pokazatelji koje ne treba ignorisati: "Uporne promjene su ključne. Uporni probavni problemi, neobjašnjiv gubitak težine, neobične kvržice, promjene u pražnjenju crijeva ili umor koji se ne poboljšava nikada se ne smiju ignorisati - čak ni u dvadesetim ili tridesetim godinama."
"Rana akcija spašava živote"
Podaci organizacije Cancer Research UK pokazuju da je stopa obolijevanja od raka među osobama u dobi od 25 do 49 godina porasla za 24 posto između 1995. i 2019. godine, iako se devet od deset slučajeva i dalje dijagnosticira kod osoba starijih od 50 godina.
Veći problem za mlađe ljude, prema riječima stručnjaka, leži u odlaganju dijagnoze zbog ignorisanja simptoma. "Cilj je podizanje svijesti, a ne usađivanje straha. Rizik od raka više nije ograničen samo na starije generacije i ljudi to moraju prepoznati", naglasio je doktor.
Rano otkrivanje raka može značajno uticati na uspjeh i intenzitet liječenja, što je posebno važno za mlađe osobe s dugim životnim vijekom. Medicinski direktor Praškog centra za protonsku terapiju rekao je: "Ako se čini da nešto nije u redu i ne prolazi, provjerite to. Biti proaktivan nije pretjerana reakcija. Rana akcija spašava živote."
Dr. Kubes dodaje da naučnici još uvijek istražuju razloge porasta broja dijagnoza kod mlađih osoba, ali kao moguće faktore navodi sjedilački način života, lošu ishranu, gojaznost, zagađenje okoline, pušenje i konzumiranje alkohola.
